PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
21. 10. 2009

Sajam jesenjeg voća i povrća zemlje Hercegovine - Humske (3)

Slatke humske smokve iz Kanade. Autor fotgrafije Luka Goluža. Naziv fotografije: Smokve na Zbornoj gomili. Moja Hercegovino (preuzeto s portala Poskok online): ... Tvoj kamen nikad plakat neće,/ sve dok se po njem Hercegovac kreće./ On je mal' al od velike stine/ i sve čini zbog DOMOVINE.../ (Prigodni prilog i još jednu pjesmu pročitajte opcijom više).
20. 10. 2009

Sajam jesenjeg voća i povrća zemlje Hercegovine - Humske (2)

Hercegovino zemljo naša, zemljo sveta, Hercegovino najtvrđi si kamen svijeta. Nazdravimo braćo mila, svima nam je majka bila! (Stihove poznate pjesme smo preuzeli s portala "Poskok online". Prigodna fotografija: Tomo Raič. Ime fotografije: Šipkova radost)
20. 10. 2009

Započinjemo sajam jesenjeg voća i povrća zemlje Hercegovine - Humske (1)

Od sutra, poštovani posjetitelju, započinjemo blagdane jesenjeg voća i povrća zemlje Hercegovine - Humske. U slavu Boga i zahvalu što nam je podario kamen, sunce i more. Maslinu i smokvu. Šipak i trs vinove loze. Drenjine. Jabuku i orah. I još jednu smokvu i šipak. Vjetar i kišni vihor. Poplavu i sušu. Tijelo Komjena i dušu Marane. Vjeru i sumnju. Kremenu odanost jednoj kršćanskoj i katoličkoj Crkvi. Draču i dub. Cer i grab. Raštiku i repu. Jasen i tilovinu. I još jedan trs koji dade vino i neprocjenjivi dar na oltaru. Zemlju Humsku i Kraljicu neprebolnu. I... Budimo zajedno ovih blagdanskih dana.
15. 10. 2009

NEVESINJE I ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE (3), Toni Šarac

Treći nastavak studije. Prigodna fotografija: panorama sela Seljani (isti autor).
14. 10. 2009

NEVESINJE I ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE (2), Toni Šarac

Drugi nastavak studije. Prigodna fotografija: kopija jednog lista dokumenta iz Provikarskog i župnog arhiva u Stocu koji navodi podatke o kojima se u ovom nastavku piše.
14. 10. 2009

NEVESINJE I ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE (1), Toni Šarac

Poštovani posjetitelju, započinjemo putopisnu studiju naziva "NEVESINJE I ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE" autora Tonija Šarca. Ova iznimno vrijedna studija donijeti će nam obilje povijesnog materijala o Nevesinju, zemlji koja je i tolikim Hrvatima pružala utočište i osiguravala uspješno bavljenje stočarstvom u donjim vrelim krajevima te osjetljivom tehnologijom prerade mlijeka u kojoj se izvještiše i postadoše vrsni na daleko poznati majstori, planištari. Studiju objavljujemo u šest nastavaka od toga u ovom tjednu tri. Autoru studije se od srca zahvaljujemo a vas molimo da i druge obavijestite o našem poduhvatu ako nalazite da je to vrijedno. Hvala. Prigodna fotografija: obnoviteljska izgradnja župne crkve u Nevesinju.
2. 10. 2009

ZEMLJO MOJA HUMSKA (4)! Smokva i Ako umrem, Jelena Bender

Pogled humljanke Jelene na smokvu rađa čežnju. Čežnja je bilo Huma, kuca kao srce a steže grlo poput nezrele smokve. Seže od Kraljice, do Gorčina i Boljarina tamo negdje gdje sablja sječe, pa sve dalje i dalje, do Modre rijeke i onih koji su je već prešli... A kada Jelena, Kosara i Marana pođu prema rijeci, opet je čežnja za starom smokvom humskom s njima. I sjeta, pazite se vi što ostajete! Nećemo mi daleko, čekati ćemo Boljarina, kada ga u ljutom boju posiku, s onu stranu Modre rijeke i stare humske smokve. "Ako umrem/ Nemojte plakati/ Neka vam sjećanje/ Na mene budi sjaj/ Osmijeha na licu/ Ne koračajte brzo/ Vrijeme je kratko/ Idite polako!" Zemljo moja Humska! Neprebolna. (Autor fotografije: Tomo Raič. Naziv slike: Čežnja i stara humska smokva. Jelena Bender i pjesma "Ako umrem" posuđena iz zbirke pjesama Hvala što želite da živim)
1. 10. 2009

ZEMLJO MOJA HUMSKA (3)! U zlu dobar i Gorčin

Čim je lastavica na novoj kamenoj humskoj kući bila dovršena, još dok težaci i majstori objeduju, domaćica je krišom posadila "u zlu dobar". Da čuva kuću od munje i groma. Da liječi Gorčina kada se iz ljutog boja kući bude vraćao. Usput da izliječi bolno upaljeno uho koje od one djece što se tuda povazdan bosi gombaju. Koliko im se samo puta reklo da štogod natuku na noge kada idu vani?! Ali ne, bosi pa Bog! Onda, boli me uho. I ne boljelo te. Ima i mraza vani ali oni opet bosi. I neki dan, baš kada je Boljarin donio ranjenog Gorčina pred kuću a Mara stavila merdevine na lastavicu kuće da bere uzludobar, eto tih pred kuću. Da gledaju. Ne more se bez njih vala desiti ni ovoliko! Sve moraju vidjeti! Zemljo moja Humska. Kamena. Neprebolna. (Fotografija: uzludobar, vjerni čuvar humskih kamenih kuća. Autor fotografije: Tomo Raič. Pjesma: Gorčin, Maka Dizdara)
30. 9. 2009

ZEMLJO MOJA HUMSKA (2)!. Voće i Gorčin

Ase ležit Vojnik Gorčin! Danas tu "U suncu trepti moje rodno selo". I baka što kida voće gurajući ga u usta unuku. Kao ptica pored gnijezda. "Kažu, odveli mu ljubu, na silu, sine. Nekako u jesen, baš kada je voće zrelo, a on se za njih ljuto borio. Sabljom. Nije prebolio. Umro je. To je njegov biljeg, da znaš, stajećak. Baki to ne smiješ nikada zaboraviti. Kamen taj naš je Hum, dijete. A cijeli naš Hum to je jedan veliki kamen. Neprebolni." (Autor fotografije: Tomo Raič. Naziv fotografije: Voće, blago moga Huma. Pjesma Gorčin, Mak Dizdar).
29. 9. 2009

ZEMLJO MOJA HUMSKA (1)! Drinine

Dugo si nam bila Crvena Hrvatska. Crvena kao drinine, a blaga poput mlade mjesečine. Bila si naš Hum i rodila si Kraljicu. Koliko si bila sretna kada se, dugo iza rađanja tvoje čudesne demokracije, konačno rodila i tvoja posestrima Bosna. Voljela si je, čuvala i pazila poput prave starije sestre. Zemljo moja Humska! Ponosna. Bila si nam i ostala Vječna Hercegovina. Radost, tuga i nada naše Kraljice. (Autor fotografije: Tomo Raič. Naziv fotografije: Drinine, Božji blagoslov Huma)
14. 9. 2009

Blago moga kamenjara: MODRA RIJEKA, Mak Dizdar

Niko ne zna gdje je ona. Opcija više.
4. 9. 2009

Netko bi te ipak trebao zagrliti, Zemljo moja! Serija za ljeto 2009 (12)

I koju suzu za tebe pustiti, za sve ono što su ti činili. I danas čine. Za otetu djecu, za uništeno Kraljvstvo. Za sve odsječene glave, porušene crkve, one čerečene konjima, nabijene na kolac. Osramoćene, ponižene... Za sve one pomorene u logorima, strijeljane po tvojim šumama, znane i neznane. A krivica im bijaše samo u imenu i rodu i želji nasilnika da ti budeš domovina njima a ne nama! Da budeš domovina nasilnicima, barbarima a ne Blagom narodu, tvojoj djeci. Narodu što ima najveće groblje, najveću glavu, vjetar i tminu. Narodu što je rasut, što živi dugo ... Narodu što ima tužnu Kraljicu otjeranu u progonstvo. Gdje im je stid za zločine? Traže, Kraljice, da se tvoja djeca stide, umjesto njih. Da se tvoja djeca kaju jer su ostala u vjeri otaca. Da se stide jer su očevi bili ljuta stijena. Brane da se sjećaju dragih, da žale. Traže da se sjećaju samo zločinaca i da pokažu pseću odanost. Krvave gomile da im budu kulturno nasljeđe. Zborne da zaborave. Traže šutnju a grade luke na tuđim morima. Traže da učimo prepravljenu povijest i iščašenu logiku. Laž za istinu. Prevrtljivost za vrlinu a odlučnost i vjernost za manu. Čude se što tražimo pravo na jezik svoje majke... Vele, od kuda im drskost da označuju grede gdje im djedovi u tamnicama skapavaše? Od kuda roblju pravo na pravo? Zar je našem roblju rok istekao? A tvoja se djeca pitaju: zar tolike žrtve i takve patnje mogu biti uzaludne? Zar svoju zemlju Kraljica nije zaviještala Bogu na čuvanje? I, gle! Baš kako njen Hum u našoj viziji postade kapelica s okupljenim narodom i kako je svatko čuo romore Njene večernje molitve kada je sunce išlo zabosti se u Matokitu, tako je On raširio ruke na svom Križu, pribijene čavlima, da svačiju patnju pretvori u pobjedu. Ne samo neku, već i roba i gospodara. On je onaj kome smo svi jednaki! Njemu je vrlina kada roblje za pravicom žudi. Prvi postade zadnji a zadnji prvi, reče! I vidimo te iste ruke, na trenutak bez čavala, kako grle ono što je iza naše Kraljice patnice ostalo. Njenu tužnu zemlju. I jedna suza... I ushićeni usklik naroda po humovima: Ta zaista te je netko trebao zagrliti, Zemljo moja! (Fotografija: motivi župne crkve u Kraljevoj Sutjesci, veliki drveni križ na oltaru i kip Kraljice Katarine).
1. 9. 2009

Blagaj moje Hercegovine (11): Svi Kraljičini Humovi ili Blagi pogled majke

Blagi pogled Kraljice majke na svoj voljeni Hum. Kao da se i danas čuje cika djece u igri s malom Katarinom, samo koji tren prije večernjeg zvona s tvrđave i poziva majke na molitvu. Pomislite, sada će se mala Katarina sjuriti dole, do vode praćena čoporom djece zaronjene u slast večernje igre. I kada god pogledate na Kraljičin hum, prate vas dvije optičke varke. Ma gdje god da stojite vidite njen grad kao pozornicu pred kojom se okupila cijela Hercegovina posuta kamenim križevima, kao znamenjem saveza Boga i čovjeka, Kraljice i njenog naroda. Čas vam se čini da je to zaista pozornica a čas da je to kapelica pred kojom se moli njen narod. Učini vam se kako je to onaj trenutak u kome se napeto čeka da Ona izađe pred svoju djecu. Ili druga optička varka: crveno sunce tek što se nije zabolo u šiljati vrh Matokita a romori Kraljičina večernja molitva za svoju djecu. Te dvije optičke varke, ta dva trenutka u povijesti Hercegovine, kao da su se zaledila negdje na nebu i čine vječitu, mističnu stvarnost Kamene ljepotice. Čeka li to zaista Kraljica povratak svoje djece?
29. 8. 2009

Blago moje Hercegovine (10): Toplina kamena, serija za ljeto 2009.

Reći ćete, pa to je samo majstorski složen kamen. Samo? Dobro, dobro! Molimo vas, polako! Složite ga vi drugačije?! Taknite samo u taj sveti sklad obliven toplinom sjećanja i molitve! Jer u svemu tome ima nečega čudnoga. Hercegovački kamen i ruka majstora traže se i nalaze u svakom vremenu. U tome je tajna. Ruka majstora nalazi za sebe topli hercegovački kamen a, jednako tako, svojom dragošću topli kamen nalazi ruku majstora. Jednostavno, drugačije nije moguće! Tako je bilo i tako će biti. Jer to su niti tkala kojim se tka ruho Hercegovine, ruho koje ima neprolaznu ljepotu i toplinu. Župna crkva u Gradnićima, općina Čitluk, ljeto 2009. godine.
15. 8. 2009

U čast Velike Gospe (4): Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju u fazi obnoviteljske izgradnje. Autor fotografije Toni Šarac. Kolovoz 2009.
15. 8. 2009

U čast Velike Gospe (3): Manastir u Žitomisliću

Kamena ljepotica sa Žitomislića. Pravoslavni manastir posvećen Blagovještenju Presvete Bogorodice. Fotografija posuđena s Interneta.
14. 8. 2009

Ususret Velikoj Gospi (2): Župna crkva u Kraljevoj Sutjesci

Dobra Vila je tuda hodila, prolazila našim Gorama ... Crkva u Kraljevoj Sutjesci za koju bi mogli, starim hrvatskim govorom, reći kako je stajaća za sve Hrvate. Za svu djecu naše Kraljice!
1. 8. 2009

Blago moje Hercegovine (7). O, javore!

Čabulja, pored puta za Dobrilj (Mostar - Goranci prema Vrdima, planinski put za Dobrilj). Srpnja 2009.
24. 7. 2009

Blago moje Bosne (6). Serija za ljeto 2009.

Moj dom! Obiteljska kuća, Lepenica, Kiseljak (srpnja 2009.)
24. 7. 2009

Blago moje Bosne (5). Serija za ljeto 2009.

U čast Svete Ane. Zvonik župne crkve u Lepenici (Kiseljak).
PrvaPrethodna 1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  16 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)