PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
21. 3. 2004

HERCEGOVINA - ZEMLJA KAMENIH KRIŽEVA

Kameni križ u nekropoli Donji Trijebanj. Na njemu piše: "A se leži Ljuba Vuksanović". Datiran je na XV ili XVI stoljeće (Turistički motivi i objekti Stoca i okoline, Dr. Ljubo J. Mihić, Skupština općine Stolac). Nekropola stećaka će se predstaviti na našem IS-u.
18. 3. 2004

JEDAN OD NAJSTARIJIH SUSTAVA VODOOPSKRBE SELA

Slika pokazuje jedan od najstarijih sustava vodoopskrbe sela. I najsigurniji. Žena s burilom. Danas smo priredili prikaz 8 fotografija s tematikom stare nošnje i zanimanja na selu. Slike smo preuzeli iz knjige "OD HRGUDA DO HUMA". Najzaslužniji za ove slike je Mirko Lovrić Pažin (vidjeti IS, kvadrant 2B, marker tipa H iznad toponima Rotimlja, ili koristiti naš pretraživač pojma "žena uprtila burilo".)
18. 3. 2004

JEDNA OD BEZBROJ SIMBOLIKA HERCEGOVINE

Kameni križ kraj koga je šiknula suvremena obiteljska kuća s mnoštvo bistre i zdrave djece. Čini se kako kameni križ i moderna kuća nisu u vezi te da su slučajno blizu jedno drugom. Sve se opet čini kako je zdrava hercegovačka obitelj plod kamenog križa te da su povezani nekom nerazumljivom i nevidljivom vezom. Sigurno je, međutim, da zajedno čine sadašpnjost i budućnost ovog kraja, te da nada postoji dok su god tako blizu jedno drugog.
14. 3. 2004

PROLISTAO PRVI KLJEN

Iako je još zima, neki dan je padala ledena kiša a na planinama je snježna kapa, kljen je prolistao. Što li mu grije žile? Vječni kamen Hercegovine koji, duboko u svojim pukotinama i prslinama, za njega čuva dovoljno hrane i vode, čak i za ljetne žege i suše. Trebalo mu je samo malo proljetnog sunca da se zagrije i pokrene život u kljenu. Kakva poruka čovjeku i njegovoj odluci da, poslije toliko stoljeća, prepusti taj raj pustoši i zaboravu! Tek pokoja starica ostala je da ga gleda i kao da pita: što još čovjeku treba?
12. 3. 2004

KRIŽ U DRVETU S KRŠA, NAŠ OSVRT NA VRIJEME KORIZME

Mistična i snažna poruka križa s Kalvarije usjekla se u drvo hercegovačkog krša, u njegovoj borbi za opstanak na ljutom kamenu. Te dvije patnje, patnja Boga i čovjeka na križu, te drveta na bezvodnom kamenu, kao da su se u ovo vrijeme Korizme, na čudesan način spojile u jedinstvenu poruku Evanđelja. Mlado drvo, u svojoj borbi s živcem, oblikovalo je i prenijelo poruku Evanđelja. Umjetnik Zlatko Glavinić iz Neuma zna pronaći i pokazati takve znakove prirode, stvarajući vrlo vrijedna izvorna umjetnička djela koja često zapanje promatrača. Gledajući ih, čovjek bolje razumije ono u što vjeruje ali možda manje razumije. Odlučili smo da ovaj križ bude osvrt Zaklade na vrijeme Korizme.
12. 3. 2004

BLAGO DAORSONA

U iščekivanju da Zaklada priredi prikaz pronađenih predmeta u jednom depou Daorsona ...
2. 3. 2004

POPOVSKE MLINICE

Popovo polje je najveći i najrazvijeniji krški fenomen na svijetu. Koliko je taj fenomen poseban govore i ove mlinice, popovske mlinice, jedinstvene po konstrukciji i građene na ponorima koji gutaju vodu nakon poplave. Neki ponori su tipa estavele; imaju funkciju i ponora i izvora. Osim što su jedinstvene po konstrukciji, jedinstvene su i po bogatstvu predaja i legendi koje ih prate. Regulacijom Popova polja i promjenom u načinu življenja, ove mlinice su zaboravljene i gotovo potpuno porušene. Na sreću, više autora ih je istraživalo i vrlo detaljno opisalo. List “Vrutak” je među prvima uočio vrijednost ovih objekata te je od zaborava spasio dosta podataka i predaja o njima. Mi želimo našim posjetiteljima rekonstruirati virtualni svijet ovih mlinica, spašavajući ih od zaborava i omogućiti da o njima saznaju i potomci onih koji su nekada na njima zarađivali za život, pa vjerojatno i platili onu posljednju kartu koja ih je odvela u daleki, bijeli svijet bez povratka.
2. 3. 2004

KRIŽ U ŽIVOM DRVETU NAŠEG KRŠA

Mistična i snažna poruka križa s Kalvarije usjekla se u drvo hercegovačkog krša, u njegovoj borbi za opstanak na ljutom kamenu. Te dvije patnje, patnja Boga i čovjeka na križu, te drveta na bezvodnom kamenu, kao da su se u ovo vrijeme Korizme, na čudesan način spojile u jedinstvenu poruku Evanđelja. Mlado drvu, u svojoj borbi s živcem, oblikovalo je i prenijelo poruku Evanđelja. Umjetnik zna pronaći i pokazati takve znakove prirode, stvarajući vrlo vrijedna izvorna umjetnička djela koja često zapanje promatrača. Gledajući ih, čovjek bolje razumije ono u što je vjerovao ali možda manje i razumio. Odlučili smo da ovaj križ bude osvrt Zaklade na vrijeme Korizme.
17. 2. 2004

POSLJEDNJA PARNJAČA NA PRUZI DUBROVNIK - ČAPLJINA

Parnjača koja je posljednja odvezla teretni vlak preko Popova do Čapljine i vratila se u Trebinje da bi završila kao muzejski eksponat na otvorenom. Simbolizira jednu plodnu viziju Austro-Ugarske o gospodarskom razvoju Popova Polja i okoline te uspostave izravne veze s Dubrovnikom. I zaista, uskotračna pruga je sa sobom donijela vjetrove razvoja u te krajeve. Vjerojatno je da ju je upravo to stajalo života te je brzopleto (?) donesena odluka o njenom zatvaranju. S njom otišao je i život s njenih obala. Otišla pruga otišli ljudi. Povratak pruge značio bi i povratak života. Danas smo posljednju parnjaču uvrstili u Virtualni muzej - kulturna baština.
17. 2. 2004

OKAMENJENI SVATOVI - PRIRODNI FENOMEN U KAMENU

Okamenjeni svatovi, prirodni fenomen u dolomitičnoj stijeni. Lokacija: mjesto Gračanica blizu Bugojna. U legendi: reljef je nastao pošto su se svatovi, iz nekog razloga okamenili. Zanimljivo je primjetiti kako su motivi legendi nastalih na morfološkim fenomenima prirode, najčešće nesretnog ili tragičnog karaktera. Vrlo rijetko su sretnog ili šaljivog sadržaja. Pritisnut nesklonom povijesti i vlastitom tragedijom, sličnu sudbinu čovjek je prepoznavao i u prirodnim fenomenima. U reljefu tragične simbolike, legenda prepoznaje likove nevjeste, djevera i drugih sudionika svatova. Oni su, onda kada su trebali biti najsretniji, doživjeli neizbrisivu tragediju, slično sudbini naroda ovog kraja. Reljef okamenjenih svatova simbolika je, zapravo, vlastite sudbine pod teretom nesklone povijesti. Iako je kraj prirodno obdaren, teško se i nesigurno živjelo. Vječite političke promjene, ratovi, izgnanstva... nisu ostavljali prostora živim svatovima za veselje i nadu, baš kao i onim okamenjenim. Svoju sudbinu narod je preslikao u sudbinu svatova.Ipak, svoju tragičnu sudbinu kameni likovi ponosno i s nadom upravljaju u visinu, prema Bogu. Baš kao i narod. Kipar ovog reljefa je vanjska zemljina dinamika: voda, vjetar, sunce i led. Da gordo stoje ostali su samo mehanički otporniji dijelovi dolomitične stijene. Ostali su erodirani. Vidjeti rubriku IS, gost regija, kvadrant 5A, marker tipa N.
16. 2. 2004

ČATRNJE I LOKVE - NARODNI ZDENCI, NEPRESAHLI IZVORI I JEZERA

Bili su temelj opstanka naroda na Dinarskom kršu. Ma gdje danas bili, mi ili naši pretci koji potiču s tih prostora, odrasli smo na njihovim vodama i zadojeni kulturom druženja na njima i oko njih. Za mnoge od nas čatrnje i lokve bili su zapravo jezera i oceani čiste, bistre i nepresušne vode. Makar najčešće to bilo baš i suprotno. Takvu sliku smo ponijeli u svijet i ostala je vječno uz nas. Mnoge slike su vremenom izblijedile, čatrnje i lokve nikada. Na njenim vratnicima, mlade djevojke su polagale nijemi ispit štedljivosti pred nevidljivim svekrom, skrivenim negdje, koji je došao uhoditi buduću nevjestu. Na livadi pokraj nje, mladić se dokazivao bacanjem kamena s ramena pred djevojkom koja je, ko bajagi, sipala vodu a zapravo, ispod oka, promatrala njega. Tu su se igrala kola, ispredale novosti... Tu je zapravo bio temelj našeg naroda. Danas su zaboravljene, napuštene. Pokrenut je projekt na Forumu za spas blaga civilizacije "s čatrnje". List "Vrutak" je na sreću, slikom i riječju, mnogo toga spasio od zaborava. Na slici čatrnja Dobrijenje, G. Brštanik.
10. 2. 2004

VRELO DOBROVIĆ U ZIMNOM IZDANJU

Danas smo prikaz vrela Dobrović dopunili slikama "zimskog izdanja" s kraja prosinca 2003. To je vrijeme kada ovaj izvor "otvara svoju zemljanu dušu" obilno sočeći kristalno čistu vodu duboko u ljeto. Vrlo rijetko presuši. Prema gruboj procjeni, njime godišnje proteče više od 100 tisuća kubičnih metara kristalno čiste vode, toliko potrebne ljudima ovog kraja. Istina, mnogo više u zimnom već u ljetnom periodu.
4. 2. 2004

ZDENAC ŽIVE VODE U BJELOJEVIĆIMA

Danas je završeno istraživanje podzemne vode u kršu sela Bjelojevići. Dokazane su velike zalihe podzemne vode na prostoru koji je bio gotovo sinonimom bezvodnosti i čiji su žitelji, najviše zbog toga, napustili taj kraj i otišli u bijeli svijet. Iz piezometarske sonde može se na dan crpsti oko 300 m3 vode. Pri tom se razina podzemne vode bitno ne mijenja. Na slici: Ivan (Dunan) Marić, direktor poduzeća za istraživanje bušenjem "GEOMARIĆ", pored istražne sonde koja se probno crpi s kapacitetom oko 120 l/min.
2. 2. 2004

PRONAĐENO OBILJE PODZEMNE VODE U ROTIMLJI I BJELOJEVIĆIMA

Kao rezultat istraživanja stanja podzemnih voda u selima Rotimlja i Bjelojevići pronađene su solidne zalihe tzv. "viseće vode" u selu Rotimlja i vode na erozijskom bazisu u selu Bjelojevići. Istražnu kampanju je inicirao Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru u sklopu ideje o ruralnim minivodovodima kao preduvjetu obnove napuštenih sela i domaćinstava. Najveća zasluga pronalaženju podzemnih vodnih resursa pripada privatnom poduzeću "GEOMARIĆ" iz Mostara, njegovu direktoru Ivanu Mariću i geologu Josipu Marinčiću. Poduzeće GEOMARIĆ slovi pionirskim poduzećem u oblasti pronalaženja podzemne vode na erozijskom bazisu krša. Pronašli su ogromne količine takve vode praktično po cijeloj Hercegovini i šire. Na stroju za bušenje su, između ostalih, bili: Stojan Pažin, bušač i Mladen Stanković pomoćnik. Vjerujemo kako će rezultati ovih istraživanja promijeniti stvarnost naših sela. Na slici: uz stroj za bušenje poduzeća GEOMARIĆ u Bjelojevićima stoje znatiželjnici. Treći s desna geolog Josip Marinčić. Investitor projektu je općina Stolac (načelnik Željko Obradović dipl. ing.) u suradnji s Vladom županije Hercegovačkoneretvanske i JP "ZA VODNO PODRUČJE SLIVOVA JADRANSKOG MORA" čiji je ravnatelj Damir Mrđen dig.
27. 1. 2004

TKALAČKI STAN ETNOGRAFSKOG MUZEJA I GALERIJE SVETIŠTA KRALJICE MIRA U HRASNU

Tkalački stan na kome su tkane deke, gunji, sardžade, jastuci, haljine i raše za izradu muških nošnji. Iza stana se nalazi kantar za mjerenje težine. Ovaj stan se čuva u Etnografskom muzeju sa galerijom u svetištu Kraljice mira u Hrasnu. Danas smo ga uvrstili u Virtualni muzej - kulturna baština.
27. 1. 2004

STAN ZA TKANJE HARARA

Danas smo Virtualni muzej - kulturna baština obogatili novim, vrijednim eksponatima. Pokazana je maketa stana za tkanje harara. Potpisan je slijedeći tekst (vidjeti Virtualni muzej kulturna baština): "Obitelj Lončar u Podkremnicam - Stijepan Križ, imala je radionicu za izradu harara (vreće za transport žita i brašna) od kostrijeti, a kada je nestalo koza harari su se tkali i od vune. Prikazali smo sliku, na IS-u, kuće u kojoj su se tkali harari na ovakvim "stanovima". Ovaj minijaturni "stan" sa pratećom opremom (tarak i igle), napravio je Marko Mariić sa Stijepan Križa i poklonio don Ivici Puljiću, koji nam je ustupio "stan" da ga slikamo." Harari su, dakle, vreće tkane od kostrijeti. Imali su odliku velike otpornosti na habanje. Dlake u tkalu imaju veliku elastičnu vrijednost i podnose velika opterećenja a da pri tom harar ne puca. K tomu, harar ima i solidnu toplinsku izolaciju, što je bilo važno s obzirom da su se u njemu čuvale zalihe žita i brašna zimi. Za kućne glodare bio je praktički neosvojiva tvrđava. Zato je harar bio okosnicom gospodarstva seoskih domaćinstava.
22. 1. 2004

BAKOVIĆI - ČUDO PRIRODE

Danas smo u rubrici Gost regija (vidjeti kvadrant 5A, marker tipa N, drugi red drugi marker) pokazali čudo prirode zvano Bakovići. Riječ je o regiji paleozoičkog plutonizma prebogatoj rudama, mineralima i kristalima, neprocjenjive ekonomske vrijednosti. Rudače su bogate zlatom i srebrom i među su najbogatijim takvim rudačama u Europi. Englezi su ih eksploatirali u periodu 1934 - 1939 godina pod gotovo misterioznim okolnostima. Ostale su velike i slabo istražene rezerve. One čekaju nove poduzetnike, poput slavnog Dragutina Lermana, rođenog u Slavonskoj Požegi čiji je grob u groblju Kreševo, pored jedne Lipe. I slavno Rimsko carstvo popunjavalo je svoje riznice iz bosanskih srebrenih rudogorja, poput ovog. Bakovići su uneseni u Virtualni muzej, Prirodno nasljeđe.
21. 1. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

"BLAGO MOGA KAMENJARA" novi je veliki projekt Zaklade u ovoj godini. Predviđeno je da se publicira sadržaj naše međuračunalne stranice u obliku monografije u boji. Planom je predviđeno publiciranje sadržaja koji se prikupi do kraja svibnja ove godine. Pripreme bi trajale do kraja mjeseca srpnja a publikacija bi iz tiska trebala izići početkom rujna ove godine. Vjerujemo kako bi ovo trebalo postati praksom djelovanja naše Zaklade. Molimo sve koji bi se željeli uključiti u ovaj projekt da nam se jave.
6. 1. 2004

NEJNEOBIČNIJE GORBLJE U HERCEGOVINI

Danas smo na IS-u prezentirali aktivno groblje sela Belenići i Kijev Do (vidjeti kvadrant 4C). To je jedno od najneobičnijih i najzanimljivijih grobalja u Hercegovini. Smješteno je na jednom pitomom sedlu između ova dva sela. U groblju je kapelica sv. Ilije, Starozavjetnog proroka. Groblje čini cjelinu s nekropolom stećaka i predstavlja kontinuitet kršćanskog običaja sahranjivanja još iz Srednjeg vijeka. Sahranjivanje pod stećke običaj je koji stariji stanovnici pamte! Upravo to može biti najvrednija činjenica u proučavanju geneze stećaka i sprečavanju njihove zlouporabe u prekrajanju povijesti. Takve tendencije su, nažalost, sve prisutnije u stvarnosti BiH. U groblju se nalaze tri kamene grobnice - remek dijela popovskih samoukih klesara (postaviti ćemo ih u Virtualni muzej). Pozivamo znanstvenike na proučavanje, interpretaciju i povijesno vrednovanje ovog grobljanskog fenomena.
16. 9. 2003

ISTRAŽIVANJE USKOTRAČNE PRUGE GABELA - HUTOVO, AJFELOV (EIFFELOV) most

Danas je u organizaciji Zaklade istraživana uskotračna pruga Gabela-Hutovo. U ekipi su bili: tajnik i ravnatelj Zaklade te Mr. sc. Ivan Lovrić s prometne katedre Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Zahvaljujemo mu se na trudu. Pregledano je oko 8 km pruge od Krupe do Sjekosa, dva tunela, nekoliko propusta i prolaza te jedan čelični most. Projektant mosta je čuveni konstruktor Ajfel (EIFFEL)! Stanje pruge je bolje od očekivanog. Naročito impresionira čelični most pred ulazom u stanicu Sjekose. Uskotračna pruga Gabela-Gruž(Dubrovnik) svečano je otvorena u ponedjeljak, 15. srpnja 1901. godine, a dan kasnije 16. srpnja održano je otvaranje pruge u Zeleniki. Pruga je službeno ukinuta 30. lipnja 1976. godine. Zaklada pokreće akciju obnove pruge kao turističke. Uskoro slijedi prikaz na našem IS-u. Vrutak, list društva prijatelja starina Hutovo iz Hutova, među rijetkim tiskovinama je obilježio 100 godina pruge Gabela-Gruž u petome broju od lipnja 2001. godine. Vrutak o ovoj uskotračnoj pruzi i dalje piše.
PrvaPrethodna 16  17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31 


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)