PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
18. 6. 2008

Karta Rame prije potopa, piše Tomo Raič

Ovaj vrijedni povijesni i zemljopisni dokument nam je poslao Tomo Raič. On će, vjerojatno, u nama pobuditi mnoga pitanja, poput: koliko su ovakvi potopni objekti korisni široj društvenoj zajednici a koliko onoj lokalnoj, postoje li politički razlozi koji su barem doprinijeli njihovoj gradnji ili su čak bili i presudni, kako su ovakvi objekti utjecali na lokalnu zajednicu, jesu li donijeli boljitak ili što drugo, i slično. Bez razmišljanja i pravih prosudbi nema ni budućnosti. Mi ćemo ovaj prilog uvrstiti u naš Virtualni muzej, Prirodna baština.
17. 6. 2008

Naša baština i Mladi istraživači - piše prof. Mirko Bošković

U sklopu ovogodišnjeg Stolačkog kulturnog proljeća Mladi istraživači su fotografirali zanimljiv obrađen kamen u naselju Borojevići koji se naziva Crkvina. Po mnogo čemu podsjeća na neke kamene ostatke na Vidoštaku, pa predlažem da se stavi na stranicu kako bi se netko javio tko bi mogao više reći o ovome.
16. 6. 2008

Proplakala Akademija nauka i umjetnosti BiH

Prema vijestima, Akademija nauka i umjetnosti BiH je proplakala neki dan za kamenom, geomorfološkim oblicima i pećinama Popova Polja. Neke su biološke vrste u podzemlju ugrožene zbog ograničenog staništa do čega je dovela geologija, vele kroz plač!!! Zaboga je li to moguće??? Jesu li to zaista problemi Popova Polja? A gdje je najveća i najljepša ponornica na svijetu koja je nekada tuda tekla a danas je nema? Njenim prirodnim koritom položen je betonirani kanal za odvod nešto malo vode prema HE Čapljina. Rijeke više nema!!! A nekada je njome teklo u prosjeku 93 m3/s. Imala je na stotine izvora, ponora i estavela. Sve je to uništeno. Čitav podzemni svijet je uništen. Bio je to zločin bez presedana. I dok je rijeka umirala mnogi su pjevali "Druže Tito mi ti se ku-nemo..."! Kao da ni danas nisu svjesni da je više nema. Već smo pisali kako se u neumskom zaleđu, koji je prirodno vrijedan koliko i Popovo Polje ako ne i više i gdje se žele graditi luke kako bi jedan narod izbio na tuđe more a svi šute, pojavila neka nepoznata žena vrlo ljuta i grozila se narodu: „De je bre onaj čovek što je neki kamen diro da ga u aps vodim?“ Ne, gospodo, nije problem u kamenu već u cijeloj prirodi Popova i Neuma. A srce toga sustava davno je umrlo. Bila je to rijeka Trebišnjica!
9. 6. 2008

MAJKA autora Dr. fra Ljudevita Rupčića

Izvor tekstu: MAJKA autora dr. fra Ljudevita Rupčića (tekstovi) i akademika Aleksandr A. Zvjagina (slike), ZIRAL, knjiga 128, Mostar-Zagreb, 2000. godine, stranica 30 i 31. Pokrenite opciju više. (Slika pod nazivom: Kruh nasušni)
5. 6. 2008

Hrvatski narodni preporod u BiH - Kamena ljepotica na Kruševu (općina Mostar)

U fazi obnove župne crkve na Kruševu općina Mostar, koju vodi don Ljuban Planinić, kamena ljepotica je pokazala svoje čari odmah nakon skidanja sloja žbuke s pročelja. Izbili su na vidjelo redovi kamenih slova koje je graditelj "napisao" a netko, očito previše revnostan, prekrio malterom. Ova fotografija će biti uvrštena u naš Virtualni muzej, sakralna baština.
1. 6. 2008

HERCEGOVKA

Franjevački samostan na Humcu, izložba MAJKA, izložak pod imenom Hercegovka. Pokrenite opciju više za pogledati djevojku "oči u oči"!
31. 5. 2008

Blago moga kamenjara - SVETAČKO IME JURAJ U HRVATSKOJ ANTROPONIMIJI (3), Domagoj Vidović

PRILOG PROUČAVANJU ODRAZA SVETAČKOG IMENA JURAJ U HRVATSKOJ ANTROPONIMIJI, autora Domagoja Vidovića. Treći, zadnji, nastavak.
29. 5. 2008

Blago moga kamenjara - SVETAČKO IME JURAJ U HRVATSKOJ ANTROPONIMIJI (2), Domagoj Vidović

PRILOG PROUČAVANJU ODRAZA SVETAČKOG IMENA JURAJ U HRVATSKOJ ANTROPONIMIJI, autora Domagoja Vidovića. Drugi, predzadnji, nastavak.
29. 5. 2008

Blago moga kamenjara - SVETAČKO IME JURAJ U HRVATSKOJ ANTROPONIMIJI (1), Domagoj Vidović

Donosimo prvi dio rada PRILOG PROUČAVANJU ODRAZA SVETAČKOG IMENA JURAJ U HRVATSKOJ ANTROPONIMIJI autora Domagoja Vidovića. To činimo prije svega što to ovaj rad zaslužuje ali i kao primjer mladoga znanstvenika istraživača koji se posvetio radu na polju znanosti na pitanjima koji su za nju samu važna ali jednako tako i za opstanak i svekoliki razvoj svoga Naroda. Narod koji ne sanja kako izbiti na tuđe more, kako duhovno pokoriti i protjerati druge već narod koji sanja o miru i zajedničkom napretku svih, piše se prema našoj gramatici, velikim slovom! Pokrenite opciju više! Izvor: Rasprave Instittuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, br, 33., str. 431 - 447., Zagreb 2007. godine. Zahvaljujemo se autoru na ustupljenom tekstu.
22. 5. 2008

Hrvatski narodni preporod u BiH - Manifestacija "Istraživački dani mladih" (3)

Mladi znanstvenici iznose rezultate svojih istraživanja.
22. 5. 2008

Hrvatski narodni preporod u BiH - Manifestacija "Istraživački dani mladih" (2)

Pozdrav predsjednika Matice hrvatske ogranak Stolac dr. Mladena Boškovića.
21. 5. 2008

Hrvatski narodni preporod u BiH - Manifestacija "Istraživački dani mladih" (1)

U Pastoralnom centru za mlade župe Aladinići održana je ovogodišnja manifestacija "Istraživački dani mladih" osnovnih i srednjih škola stolačke općine. Manifestaciju je pokrenula Matica hrvatska ogranak Stolac. Doživljaje s ove manifestacije mladih teško je opisati. Učenici su pokazali zrelost koja je iznenadila i zadivila organizatora, njihove profesore i roditelje. Mi smo stoga odlučili samo slikom popratiti ovu manifestaciju u našoj rubrici Blago moga kamenjara.
9. 5. 2008

Kanjon Istupa - Istraživački dani mladih 2008. godine

Kanjon Istupa je ove godine predmetom interesiranja mladih istraživača osnovnih i Srednje škole u Stocu. Zajedno sa suhim kanjonom rijeke Radimlje, on bi trebao činiti zaštićenu prirodnu rijetkost. U njemu je i krški izvor koji je povremeno izdašniji od 1 m3/s. On je temeljni hidrogeološki objekt ovoga prostora. Niže od njega brojni su kazani u stijeni ispunjeni vodom tijekom cijeloga ljeta. Još malo niže i voda se sjuruje oko 200 m u razinu rijeke Radimlje. To mjesto se zove Tabačko Guvno (u Srednjem vijeku tabaonica lana). Od Tabačkog Guvna do utoka u rijeku Radimlju mnogo je izvora kristalno čiste vode na desnoj obali. Na strmim stranama ovoga kanjona, zajedno sa Crvenim Stijenama koje se gotovo vertikalno obaraju u kanjon Radimlje, obitava suri orao. Mnogo je endemičnih biljnih i životinjskih vrsta koje ovdje preživljavaju.
8. 5. 2008

Počela manifestacija Stolačko Kulturno Proljeće 2008.

Ovogodišnja manifestacija Stolačko Kulturno Proljeće je započela izlaskom mladih istraživača na terene. Oni su u pratnji svojih profesora, ravnatelja škola, čelništvom Matice hrvatske Ogranak Stolac te ljudima sa Sveučilišta u Mostaru obišli lokalitete: nekropola stećaka Hodovo, nekropola stećaka Podgrebnice te prirodnu znamenitost kanjon Istupa. Cilj njihovih istraživanja je prijedlog odluke o zaštiti suhog kanjona Radimlje i Istupa. O rezultatima svojih istraživanja obavijestiti će javnost jednom PowerPoint prezentacijom koja će se održati 20. 05. 2008. godine s početkom u 18 sati u župnoj dvorani Crnići. Na kraju ovoga prvoga istraživačkog dana priređeno je druženje s čelništvom općine Stolac uz okrepu. Mladi su izrazili želju da se ova manifestacija nastavi posjetom znamenitoj Vjetrenici u Popovom Polju.
14. 3. 2008

Naša postava: Blago Hercegovine - mlinice

Izvor Studenčice Vrilo, Studenci, općina Ljubuški. Mlinica u punom pogonu. Mlinar Blago Perić. Veljača/ožujak 2008.
13. 3. 2008

Naša postava: Blago Hercegovine - Hercegovačke monumentalne građevine

Veličinom možda i nisu bile najveće na svijetu ali su imale veliku i čarobnu moć. Mogle su odmoriti umorna težačka tijela, spasiti škiju od džandara, sačuvati koju jabuku za zimu... Postupak je bio ovakav: težak traži hlad da se odmori za ljetne jare. Prvo zapali komad platna ili gume te turi unutra da rastjera glodavce ili zmije koje su tu zarana hlada uhvatile. Potom se i on zavuče, hladeći znojno tijelo na svježoj zračnoj struji koja se kroz kamen provlači... Ili možda samo da škiju iskriža, dalje od očiju žandara i milicionara! Autor fotografija Davor Bulić, Neum. Motivi iz Hrasna.
11. 3. 2008

Naša postava: Blago Hercegovine - mostovi

Kamena ćuprija na Trebižatu. Građena vjerojatno oko 1900. godine od Austro Ugraske na tri široka kamena luka. Most je vjerojatno temeljen na sedrenom pragu ili pak kamenoj stabilizaciji tla. Opcija više za pogledati stari most u Klepcima.
10. 3. 2008

Naša postava: Blago Hercegovine

Potok Jelica Rakitno. Autor fotografije Tomo Raič.
2. 3. 2008

Naša postava: Blago Hercegovine

... život gdje je počeo (autor fotografija Davorin Bulić)
29. 2. 2008

Naša postava: Blago Hercegovine

Župna crkva u Prenju, općina Stolac. Autor fotografija Tomo Raič. Uvrštena u naš Virtualni muzej.
PrvaPrethodna 2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  16  17 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)