PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
21. 2. 2010

Moja kamena knjiga: SREDNJOVJEKOVNI NATPIS IZ BLAGAJA KOD MOSTARA (12. stoljeće); Toni Šarac

Blagajska ploča (12. stoljeće), pisana bosančicom, koja govori o izgradnji crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju na Buni kod Mostara, bila je ugrađena iznad ulaznih vrata u crkvu, ili u samoj crkvi, izgrađenoj i posvećenoj 1194. godine. Crkvu je dao sagraditi humski knez Miroslav, a posvetio ju je dubrovački nadbiskup Bernardin. I danas se lokalitet na kojem se crkva nalazila naziva Vrači, što čuva uspomenu na patrone crkve
20. 1. 2010

Prilike u području Popova krajem sedamnaestoga stoljeća, piše Ilija Boto

Vrelo: http://ilijaboto.blogspot.com/. Autor teksta gospodin Ilija Boto. Prigodna fotografija: Jedno od pisama koja šalju predstavnici Kijev Dola i okolnih sela austrijskom caru Leopoldu prvom moleći ga da ih uzme u zaštitu od turskog terora. Ovo pismo je pisano 16. prosinca 1688 ( bosančicom ). Opcija više.
19. 1. 2010

Gdje su sve živjele Botice sredinom osamnaestoga stoljeća? Ilija Boto

Izvor: http://ilijaboto.blogspot.com/. Autor teksta gospodin Ilija Boto. Fotografija: Kijev Do, općina Ravno.
18. 1. 2010

Stanovništvo Kijev Dola kroz povijest

Potraga za korijenima prezimena Boto, Botica vodi u Kijev Dol. Na internetskoj adresi http://ilijaboto.blogspot.com/ gospodin Ilija Boto, koji živi i radi u Kanadi a porijeklom je iz Ljubuškog (ilija.boto@gmail.com) studiozno proučava korijene svoga prezimena. Zahvaljujući susretljivosti gospodina Ilije Boto preuzeli smo njegove tekstove iznimne vrijednosti, te ćemo ih ovog tjedna objaviti u rubrici Moja kamena knjiga. Također navodimo internetsku adresu vrela kako bi ga mogli izravno posjetiti. Možda bi neki od vas mogli saznanja gospodina Ilije Boto obogatiti korisnim informacijama? Opcija više. Fotografija: Crkva Sv. Roka u Trebimlji.
17. 12. 2009

PRETPRAZNIČKO VEČE, Aleksa Šantić (1910.)

Sjutra je praznik. Svoju svjetlost meku// Kandilo baca i sobu mi zâri.// Sâm sam. Iz kuta bije sahat stari,// I gluhi časi neosjetno teku. (fotografija preuzeta s Interneta)
24. 9. 2009

SREDNJOVJEKOVNI NATPISI STOLAČKOGA KRAJA (5), Marinka Šimić, Staroslavenski institut, Zagreb

Peti nastavak i kraj teksta. Autorici zahvaljujemo na dopuštenju da tekst objavimo na ovoj stranici.
22. 9. 2009

SREDNJOVJEKOVNI NATPISI STOLAČKOGA KRAJA (1), Marinka Šimić, Staroslavenski institut, Zagreb

Autorica: Marinka Šimić, Staroslavenski institut, Zagreb. Izvor: Godišnjak "STOLAČKO KULTURNO PROLJEĆE", godišnjak za povijest i kulturu, godište VII, godina 2009., Matica hrvatska ogranak Stolac, stranica 119 - 145. Molimo, učinite da i vaši prijatelji saznaju za ovaj tekst!
16. 9. 2009

Moja kamena knjiga: BOLJARIN, autora Ljube Krmeka

Ima nešto u našem Humu, nešto što zbunjuje i raduje u isto vrijeme. Nešto što ćemo naći rijetko u povijesti naroda. U pjanosti i neobuzdanosti igre rađao se razum, odlučnost ali i odanost Boljarina. Kako tada tako i danas. A u poslovičnom razumu te zemlje, tih ljudi i tih vremena iskricala je, iznenada i s vremena na vrijeme, avantura Komjena i Marane. Ta je avantura bila toliko pjana i toliko darovana srcem baš i koliko razum razigranog Boljarina. Eto, te dvije humske munje parale su nebo našeg srednjovjekovlja sve do danas. Jere, mi zaista odlazimo u našu budućnost, ali zajedno s Boljarinom, Komjenom i Maranom, spavačevom Kosarom neprebolnom. Tamo nam je usud, tamo je onaj komadićak mape s ucrtanim zakopanim blagom, tamo nam je snaga munje. Jere, bez Marane i Kosare mi bi zalutali u bespućima budućnosti! Jere, baš one zajedno s našim svetim mučenicama humskoga povijesnog žrtvenika, znaju zaigrati ono pjano kolo razuma ali i reći: hajdemo djeco moja, put nam je dalek, budućnost i čovjekoljublje je naša sudbina, a valja nam na kraju preko Modre rijeke ka carstvu Gospodina! Pokrenite opciju više i ibalo balo!
12. 9. 2009

Blago moje Hercegovine (13): TADINE VILE, autora Tome Raiča

Rekli bi, svaka je nevolja bila jadnog čovjeka! Neke samo mlin nije mlio ni grom bio! Evo još jedne storije o nevolji od Tome Raiča. Opcija više.
14. 8. 2009

Velikoj Gospi ususret (1): Molitva Gospi od Zdravlja; Tomo Raič

Pokrenite opciju više i pročitajte Molitvu Gospi od Zdravlja, autora Tome Raiča. Svima koji su bolesni, ma gdje bili i ma kako se zvali, ovu molitvu poklanjamo za ozdravljenje. Posebice malenima, koji svoj križ nose kao posljedicu onih rana koje mi stariji sijemo posvuda oko sebe...
1. 7. 2009

O jeziku, rode ...

Došao posjetiti Hrvate u BiH stručnjak za hrvatski jezik iz središnjice Matice hrvatske. Oniži bradati profesor. Vične oči brzo "pročitaju" starijeg energičnog čovjeka koji se pokreće mržnjom protiv svega što je ispod crte Karlobag - Virovitica... Sve ispod su, po njegovom mišljenju, divljaci i "Bosanci". Posebno je ljut na one od njih koji sebe zovu Hrvatima. Hrvati a nisu iz Zagreba? I još tvrde da govore hrvatski jezik!? To ga boli više od drugog te je održao niz predavanja i ostavio nam papire da iz njih, kada on ode, učimo te da ih tiskamo. U svojim vatrenim govorima sokolio nas je da govorimo bosanski sa što je moguće više turskih riječi. Dodao je "Samo ne smijete reći pasulj. To nikada! Morate reći grah!" Saznali smo poslije kako je siroti profesor služio vojni rok na Kosovu te mu "pasulj" dodijao, tukao ga je svaki dan. Onako bez mesa. Tako se rodilo neprijateljstvo između njega i pasulja! Njegove govore i ostavljene papire je pročitao i Prof. don Ilija Drmić te je napisao svoje mišljenje. Pročitajte ga opcijom više. Potrudite se da tekst pročitaju i drugi ako mislite da bi to moglo biti korisno.
25. 6. 2009

Vjerujem u Hercegovinu

Iz tiska je izišla knjiga VJERUJEM U HERCEGOVINU, autora Ivana Sivrića u izdanju Matice hrvatske Mostar, biblioteka Suvremena pitanja, knjiga VI. Knjigu je mostarskom čitateljstvu predstavio, između ostalih, i Prof. dr. sc. Pero Marijanović. Što je tom prigodom rečeno možete pročitati ako pokrenete opciju više. Tekst je donesen izvorno, onako kako je rečeno, bez posebnog dotjerivanja.
24. 6. 2009

Hvala što želite da živim

Jelena Bender, naša rano umrla mlada pjesnikinja, napisala je u zbirci pjesama HVALA ŠTO ŽELITE DA ŽIVIM, osim zahvala onima koji su je tješili i pomagali i to kako je vidjela svoj i naš život s vrha Piramide života ali i to kako se naše ljudske Babilonske kule i kaćuni gigapolisi vide s te visine i iz tjeskobne perspektive bolesničke sobe. Na predstavljanju zbirke pjesama u Dubrovniku u travnju ove godine, Prof. dr. sc. Pero Marijanović je govorio o pjesnikinji i njenim pjesmama. To što je rekao, u izvornom obliku, možete pročitati ako pokrenete opciju više. Pjesnikinji hvala na vizijama ljudske sreće koje samo neki mogu vidjeti a posebni i zapisati! (Na slici Kefrenova piramida, posuđeno s Interneta)
22. 6. 2009

Kišni vihor hercegovačkih potopnih polja

I ovaj predzadnji tjedan prije ljetne stanke, želimo tematski ostati s jedinom nam Hercegovinom, onom koja je od strane sarajevskih agresora još 1991., ali i mnogo prije toga, određena za koridor njihova nasrtaja prema plavetnilu mora. S tom Hercegovinom želimo ostati zauvijek ali na poseban način ovaj tjedan. Publicirati ćemo tri osvrta Prof. dr. sc. Pere Marijanovića na tri aktualne knjige posvećene Hercegovini ili životu u Hercegovini. Ti osvrti, javno izneseni, govore o Njoj i o njenoj prošlosti, crtajući jasnu viziju Njene i naše budućnosti. Ta budućnost može biti samo blagoslovljena i lijepa kada se u Njoj rađaju autori koji svojom umjetničkom snagom mogu lako premostiti dubine prošlosti sve do svijetlih visova Njene budućnosti, od Huma do vječne Hercegovine! Danas donosimo osvrt autora na pjesništvo Ljube Krmeka. Ljubo Krmek je mladi pjesnik u kome je, na najljepši mogući način, zasočio stari humski kalem, te pukla ljetoras u pjesničke visine. On je stvorio pjesničku viziju divljeg kišnog vihora na potopnim hercegovačkim poljima. Pokrenite opciju više i pročitajte osvrt. Ako vam se svidi, učinite da ga i vaši prijatelji pročitaju!
5. 10. 2008

Ljubav će ostati, autora Tome Raiča

Farbao sam usne vinom ...
5. 10. 2008

Kadulja, Grge Palca

Nas dvoje rastemo s vjetrom ...
5. 10. 2008

STOLJETNA HERCEGOVINA, autora Grge Palca

... rađalo se poštenje ...
 1  2  3  4 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)