PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
16. 12. 2008

Božić - najradosniji dani moga djetinjstva, piše Dr. Tomislav Đurasović

Božić, radost i svjetlo moga djetinjstva. Piše Dr. Tomislav Đurasović. Zahvaljujemo autoru na vrijednom prilogu.
15. 12. 2008

ČEKAMO NAJRADOSNIJI I NAJVEĆI KRŠĆANSKI OBITELJSKI BLAGDAN, BOŽIĆ

Prema našoj programskoj shemi, s današnjim danom ulazimo u period zimske pauze koja će potrajati do 15 siječnja 2009. godine. U vremenu do 25. 12. 2008. objavljivati ćemo radove naših suradnika s temom najradosnijeg kršćanskog obiteljskog blagdana Božića.
13. 12. 2008

Selo Sirge na našem IS-u

Selo Sirge je na našem IS-u. B1.
10. 12. 2008

Selo Sirge i njegova etno ulica

Materijalna i duhovna kultura Hrvata koji žive i koji su živjeli na kršu Hercegovine zrcali se u svakom pa i najmanjem detalju glavne ulice napuštenog sela Sirge. Obnoviti i zaštititi tu ulicu znači staviti komadićak autentične hrvatske povijesti s kamena u otvoreni muzej. Ali, prava vrednota toga muzeja nije u tome što će čuvati uspomenu na minula vremena već u tome što će čekati skore povratnike u svijet najljepše i neprolazne hercegovačke realnosti. Minuli svijet sela Sirge samo je nakratko prekinuta nit hercegovačke hrvatske stvarnosti. Taj svijet će uskoro opet otvoriti svoje vječne čari onima koji će mu se znati vratiti. Sjesti pod murvu u vrelini ljeta i razgovarati se s prijateljima nije nešto što je zauvijek minulo nego ono što nas obećavajuće čeka u budućnosti! (Slijedi predstavljanje čari sela Sirge na našem IS-u)
9. 12. 2008

Čatrnja kao središte društvenog života sela

Na kamenom svodu čatrnje s uređenim zidom okolo za sjedenje, odvijao se društveni život sela. Tu se sjedilo i razgovaralo, vijećalo i donosilo odluke, tu su momci sačekivali djevojke. Tu je, iz nekog obližnjeg grma, budući svekar virio da vidi kako mu buduća nevjesta štedi vodu sipajući je u burilo. Tu se i ona pritvarala pa je, znajući da je motre, svaku kap sipala u burilo... Tu su djeca pucala iz mačkula za Božić. Tu je isprošena seoska djevojka puštala suzu za majkom i kolegicama koje je ostavljala. Tu je igralo seosko kolo, tu su se dočekivali svatovi, ispraćali oni što prelaze modru rijeku, tu se plakalo, smijalo, igralo prstena...
9. 12. 2008

Remek djelo u kamenu

Čatrnja je zidana na kameni svod koji je na sebi nosio vratnike a okolo zid za sjedenje. Kameni svod je zidan vrhunskim majstorskim umjećem. Pod je s očuvanim hidroizolacijskim slojem. Kameni svod je danas urušen sve do vratnika i prijeti potpunim urušavanjem.
9. 12. 2008

Čatrnja u Sirgama

Ono najvrijednije čeka vas na kraju kratke seoske etno ulice. To je seoska čatrnja. Danas je u ruševnom stanju a nekada je bila samo seosko središte.
4. 12. 2008

Sveti Ante i sinovi domaćina Pehara

Priča kazuje kako je ugledni domaćin Pehar imao dva sina i odvedoše ih u rat (I svjetski rat). Rat minu a sinova nema. Nema ni glasa o njima. Minuše i dvije godine od kraja rata a njih nema. Domaćin se zavjetovao Svetom Anti. Ako mi se djeca vrate napraviti ću ti malu kapelicu, sveče! I odmah se lati posla kako bi dokazao svecu kako mu beskrajno vjeruje. Priča kazuje kako toga dana izjutra, oko 9 sati, pred kuću iznenada bane jedan od izgubljenih sinova. Za brata nije ništa znao. Istoga dana, poslije podne, oko 3 sata kazuje priča, pred kuću bane i drugi brat. Otac dovrši ovu kapelicu. Ona je i danas tu. Samo naših sinova opet nema u selu!
4. 12. 2008

Dom uglednog domaćina Pehara

Pođimo glavnom seoskom ulicom. Čujete vlastite korake u imaginarnoj grmljavini zvukova iz prošlosti. Prela, sijela, svadbe, mladići i djevojke, blagoslovi polja, duhan, kukuruz, odlasci, dolasci, zvuk zvona sa seoske kapelice, večernja molitva i miris kuhanog mlijeka. S vaše lijeve strane je kuća uglednog domaćina Pehara. Svjedoči o dobrim vremenima i imućnoj obitelji. Danas je pusta. Promatrate je s ulice. Čini vam se sada će ugledni domaćin Pehar otvoriti vrata. I pozdraviti vas. Kuda vas put vodi, dobri čovječe? Svratite na čašicu! Ali ne. Ovdje je vrijeme stalo. Ili se njegova tanka nit tko zna zašto prekinula.
2. 12. 2008

Legenda o ćupu zlata

Evo nas na seoskoj malti, uvijek neobičnom komadićku glavne seoske ulice. Stanite, molimo vas! Legenda kaže kako je tu negdje zakopan ćup s blagom. Ali se ne može pronaći. Pronaći će ga netko onda kada ćup žita bude vrijedio više od ćupa zlata! Tako legenda precizira. A to se vrijeme očito primiče. Je li znao za tu legendu onaj indijanski poglavica koji je poručio bijelom čovjeku kako će biti siromašan u svemu osim u novcu. Novca će imati koliko hoće, samo će potoci biti prazni od riba a polja od žita. Tada će glavna ulica u Sirgama ponuditi povratniku onaj skriveni ćup s blagom.
2. 12. 2008

Gdje je selo Sirge?

Gdje je selo Sirge? Kako ga pronaći? Zaboga, pa to je bar lako. To je ono selo u Hercegovini do koga vodi cesta s ukopanim željezničkim pragovima. A nema željeznice. I nikada je nije bilo. Pragovi su jednostavno tu da vas obavijeste kako ulazite u selo mnogih zanimljivosti i tajnovitosti. Ostavite svoj red stvari, vi koji ulazite!
2. 12. 2008

Selo Sirge, panoramski prikaz

Ako u njemu više gotovo i nema ljudi, sve mu je drugo ostalo. Seoska idila, zelenilo, jesenja slutnja i zimske čarolije... Ne smeta što je oko vas još uvijek sve zeleno. Stanite na kraju kratke glavne seoske ulice, naslonite se na debeli suhozid, zamislite puno snijega okolo i oslušnite škripu koraka koji dolaze pred vrata susjedne vam kuće. Evo, sada kuca na vrata. Domaćine otvori. Kako te je Božo pohodio? Koristimo prigodu pozdraviti sve one koji su se iz ovoga sela prosuli po cijelom svijetu. Ma gdje da su danas.
2. 12. 2008

Najava programa za ovaj tjedan

Ovoga tjedna vas pozivamo na nešto neobično. Zajedno ćemo posjetiti jedno tajanstveno hercegovačko selo, selo Sirge, općina Mostar, župa Goranci. Selo je danas gotovo napušteno ali su mu nekada bili mnogo bolji dani. O tome mnogo što svjedoči. Pozvati ćemo vas na obnovu sela a posebice izvanredno građene čatrnje za koju narod veli da je Grčka. Ona je spomenik kulture naših prostora, pa prema tome mnogo više od obične seoske čatrnje. Na kraju ćemo selo predstaviti i na našem IS-u.
29. 11. 2008

NE POPIRAJTE ME NOGAMA, autora Ljube Krmeka

Tu, u našoj najljepšoj Hercegovini, traje jedan nevidljivi svijet koga samo pjesnici osjete. U njemu su zajedno ljudi s obala modre rijeke. Brane svoj kamen biljeg i vele jedni drugima "Ne diraj moj kamen. To je moj dom. I u smrti moj je to dom!". Tako dovikuju oni s druge obale modre rijeke onima koji stoje na suprotnoj, i čekaju svoj prelazak. Tako je kamen postao i ostao zajednička briga i prijepor svih u Hercegovini, ljudi s dviju obla modre rijeke. Ali, pjesnik čuje i onaj drugi dublji govor, onaj simpatični, onaj "Zemlja će vas ukaljati// Travke divljakuše probost će vam tabane. Jere..." Tako su u našoj Hercegovini plašili i djecu da ne upadnu u bunar "Ne viri dole, ima jedna Kučibaba...". Jere, to je nenasilan i dobar narod bio i ostao. On ne samo da nema drugi način za obranu, već ga i ne želi. On je stoljećima na Putovima dobra. Nasilje mu je uvijek bilo strano. Jere "Molju vas Škoda bi kakova mogla vas zdesiti// Ne upirite u moj stajećak// Od kojeg plavet neba blješti...// Pokrenite opciju više i budite u Hramu dobra. Poslušajte pjesnika.
28. 11. 2008

Moja Tanzanija. Putovima dobra, piše Kristijan Bošković

Ostvarimo san Don Boška Obradovića! To je tema kojom su se ovih dana bavili Volonteri župe Svih Svetih iz Aladinića. Naime, projekt koji mladi volonteri žele realizirati u nadolazeće Adventsko vrijeme jeste prikupljanje novaca za izgradnju crkve u Inyali, koju je pokojni don Boško započeo. Mladi Volonteri ozbiljno su shvatili projekt, te su se primili posla. Napravili su veliki plakat koji će do kraja adventa stajati u crkvi na Aladinićima. Možete sudjelovati i Vi, slanjem SMS poruke na broj 063 888 90, donirate 1KM.
26. 11. 2008

Kako radi Latinica? autora Pere Marijanovića

U tjednu borbe protiv terorizma odlučili smo se posebno dići glas protiv medijskog nasilja usmjerenog protiv ljudske duše i njenih narodnih korijena. Uglavnom iz dva razloga. Prvo, jer je taj vid nasilja vrlo učinkovit i bolan za žrtvu, a drugo jer ga žrtva na kraju mora sama platiti! Izvor: knjiga "KAOS I DETERMINIZAM U BiH 2" autora Pere Marijanovića, nakladnik Gral Široki Brijeg, stranica 112.
25. 11. 2008

Najava programa za ovaj tjedan

Ovaj tjedan na našoj stranici posvećujemo borbi protiv terorizma u nas i u svijetu. Odlučili smo se još jednom bezuspješno dići glas protiv majke svakog terorizama, dakle protiv medijskog terorizma. Iz te vrlo razvijene domene terora, odlučili smo se posebno dići glas protiv duhovnog terorizma, onog koji je namijenjen žrtvi koja sama prisilno plaća troškove medijskog nasrtaja na svoju dušu. To je najnoviji oblik međunarodno poticanog zla iz koga vuku korijene mnogi drugi oblici nasilja prema ljudskoj duši i temeljima na kojima počiva svaki narod. Žrtva pod njim stenje i propada te podmiruje sve troškove. Taj oblik nasilja nad narodima vrelo je različitih oblika nasilja koji iz njega izviru a opasniji su od svih drugih jer napadaju ljudsku dušu i kopaju korijene narodima, obiteljima i pojedincima. Praksa pokazuje kako žrtva ove agresije češće propadne nego postane svjesna što joj se uopće događa. Mrvice istine, pa i sami komadi, koje prema projektu u sebi obvezno kriju, ne govore o mogućoj objektivnosti toga vida nasilja, već o njegovoj smrtonosnoj ubojitosti proizvedenoj u različitim laboratorijima zla diljem svijeta, ali najčešće u jednoj nama susjednoj metropoli. Jer u takvim proizvodima zla i nasilja samo su fragmenti istine, ona sama je na posve drugoj strani!
21. 11. 2008

Maslina iz Cima, autor Mladen Glibić profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

Mladen Glibić, profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, poslao nam je ovu maslinu iz Cima. Ona je sve češći stanovnik Hercegovine, njeno novo staro povijesno ruho. Mi vam je poklanjamo na kraju programskog bloka koga smo upravo realizirali.
21. 11. 2008

Dernek u Rotimlji, autora Miše Prkačina

Derneci, običaji, djevojke i mladići... U ovoj pjesmi žive mnoge seoske legende toga vremena, zdravi i okretni mladići koji pred crkvom, poslije svete mise, bacaju kamena s ramena. Seka gleda što će se dogoditi i strahuje za rezultat. Malo podalje od nje među narodom, upola skrivena, jedna je druga djevojka koja nije seka, a jednako tako strahuje. Zapravo zbog nje mladić danas daje sve od sebe i kamen leti daleko, daleko... Pokrenite opciju više! Budite na derneku u Rotimlji. Ta svetac je danas, barem u ovoj pjesmi. Sveti Petar i Pavao.
20. 11. 2008

DEVETI DUBRAVSKI SUSRETI, piše Kristijan Bošković

I ove godine na blagdan Svih svetih u Aladinićima, deveti po redu Dubravski susreti. Taj dan Dubrave dobivaju novo kulturno i umjetničko svijetlo koje traje do kasno u noć. Susreti su počeli svetom misom koju je predvodio pater Ivo Plenković iz Dubrovnika. Mimohod je pratila ljuta kiša , no to nije omelo velike prijatelje kulturnih zbivanja, a nije omelo ni goste iz svih krajeva Bosne i Hercegovine te Hrvatske, koji su taj dan ukrašavali svojim zavičajnim nošnjama, pjesmom i plesovima svojega kraja. Bog nas je počastio suncem u poslijepodnevnim satima, te su se pjesma i veselje nastavili do kasnih večernjih sati. Domaćini iduće godine najavljuju još veći kulturno umjetnički program a ujedno slave i jubilarne desete Dubravske susrete.
PrvaPrethodna 7  8  9  10  11  12  13  14  15  16  17  18  19  20  21  22 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)