PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
15. 3. 2010

HRVATSKI NERETVANSKI ZBORNIK 2/2010. Obavijest o izlasku i prodaji

Dame i gospodo, drage buduće čitateljice i čitatelji, Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu obavještava Vas da je svjetlo dana ugledao drugi broj Hrvatskoga neretvanskog zbornika. Prvi je broj ovoga zbornika izdan 2009. U njemu su objavljeni radovi tridesetak autora različitih struka i zanimanja. Drugi je broj Zbornika opsegom još veći te u njemu na 400 stranica možete tekstom i slikom okusiti Neretvu, njezine specijalitete, upoznati se s njezinom florom i faunom, s pikanterijama iz prošlosti i sadašnjosti, obnoviti uspomene na događaje i ljude te oživjeti iskonske boje i mirise jedine hrvatske delte. Vjerujemo da će svatko od vas pronaći nešto što će ga zaintrigirati, a možda ga i potaknuti na buduću suradnju. Zbornik je moguće nabaviti na 23 prodajna mjesta Tiska i Slobodne Dalmacije u Dolini Neretve(od 27.veljače) te u knjižarama Ljevak na (Trg Bana Josipa Jelačića) i Profil Multimedija (Bogovićeva 7) u Zagrebu. Predstavljanje Zbornika održat će se 17.travnja 2010. u Kazalištu "Komedija" u 12 sati te je svatko od vas pozvan na druženje nakon predstavljanja.
10. 3. 2010

Korizma je kao grmljavina tišine slapa

Dođite zimi sami na sedreni slap Kravice u Hercegovini. Prvo čujete zaglušujuću tišinu a tek potom i zaglušujuću buku vode koja se obrušava sa sedrene barijere na slapište. Tišina slapa je k'o ravnica, ona po kojoj hercegovačke vile kolo vode ili gone znojne konje u pričama čeljadi okupljene oko ognjišta na ciči zimi. Nekada davno. Tek u toj ravnici tišine izdiže se put neba kula buke, tvrđava zaglušujuće grmljavine vode u padu. Iako ste unutar slapa, tik uz izmaglicu i pjenu kipuće vode, tišina je ipak vaša prava stvarnost i onu kulu buke kao da niste ni očekivali. Ona se međutim, poput Velebita, izdiže baš negdje na sredini toga polja tišine. Najednom shvatite da zapravo čujete zaglušujuću tišinu samo radi neke jasne i jake unutarnje potrebe za grmljavinom buke kipeće vode koja se strmoglavo obrušava. Vi ste, definitivno, u polju tišine samo radi one kule buke koja se na njoj diže i koja vas neodoljivo privlači. Tišina je vaša stvarnost a buka vaš cilj! I shvatite još da, ma kojim god putom krenuli, svaki od njih vodi do te kule koja nas raduje i straši u isto vrijeme. Kažem straši, ne bukom jer je upravo ona čini veličanstvenom, već slutnjom što bi se to u njoj moglo kriti i nemogućnosti da tu slutnju ikada potpuno shvatimo. To je Korizma i Uskrs. Recite pravo, zar je ljudski očekivati Slavu Uskrsa nakon onolike ponižavajuće muke? Zar zaista do zaglušujuće kule buke slapa vodi put preko polja neizrecive tišine? Zapravo, ostavite ljudski red stvari vi koji na slap dolazite! Na slici: vodopad Kravice u općini Ljubuški, županija Zapadnohercegovačka, BiH.
8. 3. 2010

KORIZMA JE I VRIJEME SJEĆANJA - Vedran Vidović student Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

Prohladni ožujak i vrijeme Korizme prigoda je sjetiti se svih naših tihih baka i onog vremena kada su koračale pred svojim unukom k'o da za sobom vuku cijeli svijet, uporne i odlučne da na svoj način nađu lijeka, uvijek izgovarajući riječi molitve i mičući krunicu u staračkoj ruci. Samo Bog zna koliko su voljele svoje potomke i koliko su ti isti potomci njima vjerovali! Lijeka su nalazile negdje pod gredom ili kosom u busenu trave, dolje u lugu pored tihog i zaboravljenog kužnog groba ili gropčića svejedno, s molitvom na usnama i očima koje prate zalazeće sunce... Odlučne pomoći malenome koji se stiskao uz njenu grubu haljinu. I baš ih briga što drugi o njoj misle. Što se možda već sada smiju. Bože, pomozi mome malenome! I, najčešće, bilo bi tako. Ta, zar bi Bog mogao preći preko molitve moje bake?! Naše bake su bile i ostale najvoljeniji živući simboli Korizme i radosti u njoj zapretane. Vedran Vidović je zapisao sjećanje svoga ujaka. Pokrenite opciju više.
5. 3. 2010

KORIZMA, VRIJEME ZAPRETANE RADOSTI I VELIKE NADE

Naredni tjedan je posvećen Korizmi, vremenu zapretane radosti i istinske nade. Autor fotografije pod imenom Križ je Tomo Raič. Priču o Križu, Glavi i Čovjeku ćete pročitati opcijom više.
2. 3. 2010

Kako postadoše Hutovska brda?

Jednom davno, u vrijeme Stvaranja, veliki kameni val se zaustavi iznad današnjeg naseljenog mjesta Hutova. Tako se razdvoji hrašnjanska visoravan od hutovske prodoline. Pusti Bog rijeku Trebišnjicu prodolinom Hutova i spoji je s rijekom Neretvom. I bi zadovoljan. Malo iza toga zapuha mitski vjetar sa sjeverne strane onog skamenjenog vala i uzburka kameni ocean. Propeše se valovi, zaigraše po ravnici, zapjeniše, udariše o obalu i u tom trenu Bog, Stvoritelj naš, zaledi ih. Tako nastade zatalasani reljef Hutovskih brda. I Bog bi zadovoljan. Posla tuce kosa i greda da učvrste reljef te ga napoji vodom iz bezbroj plitara. Rasječe onaj veliki kameni val poprijeko i poveže Hutovo s Hutovskim brdima. Naseli brda vilama, zmijama i gustom hrastovom šumom. Iz zemlje izbiše rashoke i tako se dovrši stvaranje. I Bog bi vrlo zadovoljan. Pozva, potom, čovjeka da naseli mitski grad Nin, povrh Hutova. Tako nastaše Hutovska brda. Pokrenite opciju više (galerija slika).
1. 3. 2010

Studija hutovskih brda (1); Stanislav Vukorep

Studija hutovskih brda, koju je započeo Stanislav Vukorep, njegova je originalna zamisao proistekla iz potrebe da se od zaborava spasi život na "kamenjaru što život znači". To je jedna od onih studija koju čovjek sam sebi zadaje, na njoj besplatno teško radi, u nju troši svoj vlastiti novac i vrijeme a sve za ljubav sjećanja na lijepa vremena u kojima je čovjek preživljavao na kamenjaru, tamo posadio duboke korijene koji su svuda po svijetu rodom rodili... Za ljubav vizije sretne Hercegovine u svojoj budućnosti, temeljene na jedinstvenosti toga prostora i ljudi koji će na njoj obitavati. Ljudi su to u vječnom gibanju; jednom nogom stoje u svojoj humskoj prošlosti, drugom u sadašnjosti dok im je svijest u budućnosti, na nekom tajnom sastanku na kome o sreći i miru među ljudima raspravljaju. Kao da je usud Hercegovine, od Boga poslan, biti jedinstvenom u svakom pogledu, pa i u pogledu puta u budućnost. Na svom istraživačkom poslu Stanislav je okupio vrijednu družinu (pogledati sliku): Miše Mustapić, Andrija Konjevod i Josip Mustapić. Fotografija je nastala na kosi u Sljemenima, 14. 11. 2009. godine. Tema koju ovaj tjedan započinjemo, protezati će se na više tjedana.
24. 2. 2010

Crtica za našu povijest (prilog za naš Virtualni muzej): Tomo Raič

Humski narodni guslar Šimun Raič, ulje na platnu. Umjetničko djelo Božice Marković iz Bjelovara.
23. 2. 2010

Crkva u Jablanici (prikaz za naš IS); Toni Šarac

Župna crkva Bezgrešnog Začeća BDM u Jablanici izgrađena je 1911., u to vrijeme kao filijalna crkva župe Konjic, novcem mađarskog baruna. Župa Jablanica se od Konjica odijelila 1917. godine, od kada vodi i vlastite matice. Nova župna kuća izgrađena je i blagoslovljena 2008., i to na mjestu stare, dotrajale župne kuće. Jablanica se smjestila na maloj zaravni u dolini rijeke Neretve između planina Čvrsnice i Prenja na 200 metara nadmorske visine. Donja Jablanica, 4 km južnije od sadašnjega grada, nastala je vjerojatno po brojnim jablanovima, kojih tu i danas ima, ili po srednjovjekovnoj obitelji Jablanović. Uz današnju i uz Donju Jablanicu nalaze se brjegovi s nazivom Križ. U Donjoj Jablanici brijeg Križ diže se sa zapadne strane i visok je 475 m/n. Uz sam grad Jablanicu brdo Križ je na istočnoj strani odmah do rijeke Neretve, visok 488 m/n. U Donjoj Jablanici danas živi jedna katolička obitelj na lokalitetu koji se zove Ivanov Krst. Ime se ovoga mjesta prvi put spominje svršetkom 14. stoljeća u darovnici ugarskoga kralja Žigmunda kojom on Ramu i Jablanicu poklanja velikaškoj obitelji Nelipića. U defteru bosanskoga sandžaka iz 1485. godine Jablanica je imala 48 domova, 4 neoženjena, 3 muslimana, a ostali su bili kršćani. (Izvor: KIUM) Opcija više galerija slika!
21. 2. 2010

Moja kamena knjiga: SREDNJOVJEKOVNI NATPIS IZ BLAGAJA KOD MOSTARA (12. stoljeće); Toni Šarac

Blagajska ploča (12. stoljeće), pisana bosančicom, koja govori o izgradnji crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju na Buni kod Mostara, bila je ugrađena iznad ulaznih vrata u crkvu, ili u samoj crkvi, izgrađenoj i posvećenoj 1194. godine. Crkvu je dao sagraditi humski knez Miroslav, a posvetio ju je dubrovački nadbiskup Bernardin. I danas se lokalitet na kojem se crkva nalazila naziva Vrači, što čuva uspomenu na patrone crkve
18. 2. 2010

Ta divna Hercegovina!

Dok je svijet okovan snijegom i ledom, Hercegovina se kiti cvijećem. Prvi pupoljak ove godine je stidljivo provirio prije kojih 20 dana, a danas je hercegovački krajobraz urešen cvijećem. Prednjači grki bajam.
15. 2. 2010

Više od pola milijuna posjeta našoj stranici

Do danas smo realizirali više od pola milijuna posjeta našoj stranici. Svima koji su nas posjetili zahvaljujemo! Zaklada RB DONJA HERCEGOVINA.
14. 2. 2010

Poziv na suradnju u Godišnjaku SKP 2010.

Matica hrvatska, Ogranak Stolac i ove godine organizira "Stolačko kulturno proljeće" a u sklopu te manifestacije izdaje i prigodni Godišnjak. Poziva sve zainteresirane na suradnju. Molimo, radove prijaviti do 15. 03. o.g. a poslati do 15. 04. o.g. Prijave i radove možete slati na adresu ove Zaklade kada će uredno biti dostavljeni uredništvu. Izlazak časopisa se očekuje sredinom svibnja o.g. Zahvaljujemo na suradnji. Dr. Mladen Bošković, predsjednik MHOS.
12. 2. 2010

Tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća na temu "Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj" (vijest koju nam je poslala HINA)

8. veljače 2010. održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća na temu "Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj". Na tribini održanoj u Zagrebu govorili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, povjesničar Zdravko Dizdar, ravnatelj Hrvatskoga informativnog centra Ante Beljo, u ime Udruge prognanih iz Priboja Igor Ivašković, a pročitano je i pismo Jadranke Matašin iz Udruge
9. 2. 2010

KAKO SAM ZAROBLJEN NA ISTOČNOJ BOJIŠNICI U II SVJETSKOM RATU (VAŽNIJE SLIČICE I DOGAĐAJI)? (2)

Zarobljavanje i Ruska letačka akademija. Fotografija: Nikola Vučina, iskusni pilot II sv. rata.
8. 2. 2010

KAKO SAM ZAROBLJEN NA ISTOČNOJ BOJIŠNICI U II SVJETSKOM RATU (VAŽNIJE SLIČICE I DOGAĐAJI)? (1)

U rubrici Duhom protiv tiranije, ovoga tjedna objavljujemo sjećanje slavnog ratnog pilota Nikole Vučine (1907. - 2001.). Tekst je napisan vjerno, onako kako mi je on svoj život više puta ispričao. Znao je prijateljima pričati iste sličice više puta, ali svaki put jednako do u najsitniju pojedinost. Pričao je vrlo zanimljivo a priča se sastojala od niza oživljenih sličica. Tekst donosimo u tri nastavka, kao doprinos povijesnoj građi jednoga strašnoga vremena koje je stavilo na kušnju i tisuće naših ljudi. Današnji, prvi nastavak, govori o njegovoj borbi u Rusiji, do zarobljavanja.
6. 2. 2010

Vrlo važna obavijest

Dogodine se navršava 10 godina od smrti don Ivana Kordića, župnika župe Rotimlja. Na župi je ostao 30 godina te je u ta teška vremena bio stožinom svih pozitivnih procesa u župi i šire. Zbog teške službe i revnosne odanosti služenju maloga čovjeka, teško je obolio i amputirana mu je noga. No i u takvim okolnostima ostao je uzorom svih ljudi župe Rotimlja toga vremena. Planira se obilježiti godišnjica smrti don Ivana Kordića prigodnim skupom i vjerojatno jednom tiskovinom (vjerojatno svibanj - lipanj 2011.). Projekt sjećanja na don Ivana Kordića vodi današnji župnik župe Rotimlja don Damjan Raguž a podržava ga i mjesni biskup. Molimo stoga sve one koji o don Ivanu nešto znaju, a žele se uključiti u akciju, da to i učine zapisujući svoja sjećanja. Mogu ih dostaviti na adresu ravnatelja ove zaklade. Molimo i one koji raspolažu bilo kakvim materijalnim dokazom života don Ivana (fotografijom, pismom...) da nam dostave kopiju ili digitalnu sliku na korištenje. Unaprijed hvala svima koji ovaj projekt pomognu!
5. 2. 2010

Lijepa naša Hercegovina: Polje Rakitno - Sutina. Polje s očuvanim prirodnim funkcijama (4).

Mimoišao ga je, bar za sada, prst prirode ali i prst čovjeka. Polje Rakitno - Sutina očuvalo je sve važnije izvorne prirodne funkcije, poglavito one hidrološke i hidrogeološke. Izostao je razvoj sufoznih procesa i voda se zadržala na površini, kao povremeni vodotok od izvorne do ponorne zone. I čovjek još nije, u većoj mjeri, položio svoj egoistički prst na njegove blagodati. No, opasnost uvijek postoji. Sve dok je čovjek, u svojim gigapolisima, zamijenio noć i dan poput novorođenčeta, te živi uz reflektore a spava uz sunce, takva opasnost postoji i teško će se netko ili nešto od nje spasiti. Glad za energijom potrebitom za neprirodan život čovjeka, na kraju će i njega samoga pojesti! Do tada, uživajmo u prizorima izvorne prirode!
4. 2. 2010

Lijepa naša Hercegovina: Polje Rakitno - Sutina. Polje s pečatom prirodne izvornosti (3).

Polje Rakitno - Sutina nosi pečat prirodne izvornosti i raznolikosti. Nastalo je na sudaru Donje i Gornje Hercegovine. Mediteranske i brdsko-planinske. Na sred polja su virtualna vrata; kroz njih prolazite na jug prema toplom Mediteranu ili na sjever prema hladnim ali jedinstvenim planinama. Fotografije su snimljene iz paraglidera Mire Reze - Valčića.
PrvaPrethodna 1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  16 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)