PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
6. 2. 2008

Hrvatski narodni preporod u BiH - Knjižnica Franjevačkog samostana u Mostaru

Knjižnica Franjevačkog samostana u Mostaru je opremljena i organizirana na najsuvremeniji način. Voditelj knjižnice Fra Ante Marić kaže: "Knjižnica nije samo za nas u samostanu. Ona je, prije svega, za seve one koji knjigu vole i žele čitati. Namjenjena je našim sutentima, đacima i svima drugima koji u knjizi traže i nalaze odgovore na brojna pitanja ..."
5. 2. 2008

Hrvatski narodni preporod u BiH - Gradnja porušene crkve u Nevesinju

Vađenje, čišćenje te sortiranje kamena porušene crkve. U slučaju da se ne pronađe dovoljno kamena porušene crkve za obnovu, aktivirati će se izvorni kamenolom nedaleko od lokacije crkve. Vodi se računa kako svaki pronađeni kamen mora biti autentičan, u suprotnom radije se oslanja na izvorni kamenolom, iz koga se ovaj kamen i vadio.
2. 2. 2008

SVI UGRIZI OTROVNICA - PROJEKTI UBOJICE HERCEGOVINE (5)

Čovjek je počinio kobnu grešku, onu biblijsku. Napao je jedan cijeli sliv, najljepši i najveći krški sliv na cijelom svijetu. Motivi su u činjenici kako se zaista obraniti od potopnih voda tako isto i u vječnoj težnji za dijeljenjem, odvajanjem i građenjem samo svoga carstva. U tu kobnu grešku pali su, nažalost, i znanstvenici. A na njihova pleća pala je cijela odgovornost za ovu katastrofu. Oni su bili samo pokriće političarima za zločin nad prirodom. Svladan je krški gorostas, div Popovo Polje a na njegovoj humci posađeno je jabukovo cvijeće. Da se zna gdje gorostas leži. Samo čovjek nikada nije uspio prevariti prirodu. Ona će naći načina da mu se osveti. Biti će to jednoga kobnoga časa kada se na jednom mjestu i u jednom trenutku presjeku dva događaja: kobna greška čovjeka u upravljanju neprirodnim sustavom i zla, nepredvidiva hidrološka ćud godine. Biti će to svojevrsni put slonova. Samo, u svim tim opasnostima izlaz će se tražiti u potapanju donjih horizonata, baš onih koji su protuprirodno oštećeni ovim projektom. To se već i dogodilo: posušenim Popovim Poljem potekla je potopna voda od blizu 500 m3/s! I zbrisala sve što je čovjek do tada posijao i posadio. Dvije su rijeke nestale, jedna nestaje. Trebišnjica je pretvorena u hidrotehnički objekt - vodonepropusni kanal, rijeka Radimlja je suha a suši se i Bregava. Možda će dobro poslužiti kao evakuacijski organi na sustavu gornjih horizonata kada do one kobne greške dođe! A što se trebalo činiti? Samo oponašati prirodu! I prisiliti je da ona sama riješi problem gornjih horizonata. Viškovi vode bi se mogli ugušiti na svojim vlastitim slivovima prema Neretvi: na slivu Bune i Bunice, Bregave i Radimlje, Hutova Blata i delte Neretve. Jer kada se mi brinemo o prirodi ona nam to višestruko vraća. Bilo bi struje puno više nego danas a i vode i života. Samo mi gradimo svoja carstva, svoje Babilonske kule ovdje na zemlji računajući da ih dragi Bog više nikada neće rušiti!
29. 1. 2008

SVI UGRIZI OTROVNICA - PROJEKTI UBOJICE HERCEGOVINE (4)

Često se iznenadimo ako nam netko kaže kako su izvori Bune i Bunice najveći u nas ali i u cijelom svijetu. Oni su poput krupnih ali lijepih cvijetova izniklih u kanjonu rijeke Neretve. Evo što se o njima kaže u literaturi koja obrađuje sliv Neretve: "Vrela Trebišnjice, Ombla, Buna i Bunica spadaju među najveće u karstu Dinarida pa i u svijetu. Izdašnost vrela Trebišnjice varira između 2 i >300 m3/s; Omble 4.1 - 150 m3/s; Bune 2.95 - 123 m3/s i Bunice 0.72 - 207 m3/s. Osim vrela Trebišnjice to su duboka sifonska vrela (vokliški tip vrela). Utvrđena dubina sifona Omble je 130 - 140 m, a Bune i Bunice 60 - 70 m i vrela Oko 25 m. Izdašnost vrela Bregave je u minimumu oko 0.4 m3/s, a u maksimumu je 59 m3/s." (Izvor: Veljko Jokanović, dipl. ing. geol. i dr Milorad Milićević, dipl. ing. građ.: "PRIRODNE KARAKTERISTIKE RIJEČNOG BAZENA TREBIŠNJICE"; okrugli stol u Trebinju, stranica 12.) "U slivu Bune i Bunice nalazi se najveći ponor istočne Hercegovine, Biograd, (na koti 799 m) koji je karstnim kanalom direktno povezan sa vrelom Bunice, na koti 37 m.n.m. Horizontalno rastojanje između ponora i vrela je 20 km. Taj put voda prevali za 16 sati, što znači da je brzina tečenja najmanje 33,67cm/s. U ponoru Biograd završava se tok rijeke Zalomke koja počinje kod vododijelnice sa Gatačkim poljem. Veza Biograda sa Bunom nije utvrđena. Duž nizvodnog toka Zalomke, a pogotovo nakon njenog ulaska u Nevesinjsko polje, registrovano je više ponorskih zona kroz koje voda otiče prema vrelu Bune. Interesantno je da sve vode koje poniru u Nevesinjskom polju, pa i one koje poniru u koritu Zovidolke, gravitiraju prema vrelu Bune. Brzina ovih tokova se kreće između 3 i 6 cm/s. Izdan Bune ima najveće oscilacije u karstu Dinarida. U grupi pijezometara u središnjem dijelu Nevesinjskog polja registrovane su oscilacije nivoa podzemne vode između 281 i 312 metara." (Isti izvor, stranica 17) "Pod pojmom "Gornji horizonti" podrazumijeva se šire područje sliva rijeke Trebišnjice koje je visinski locirano iznad kote postojeće akumulacije "Bileća" kota (402 mnm). Ovo područje obuhvata polja: Gatačko, Nevesinjsko, Dabarsko, Fatničko i Bilećko. Jedan dio voda Nevesinjskog i Dabarskog polja u prirodnim uslovima ne pripada slivu rijeke Trebišnjice već vode tih kraških polja otiču u pravcu Bregave, Bune i Bunice." (Izvor: “Uticaj izgradnje hidroenergetskog sistema Trebišnjice na okolinu u funkciji održivog razvoja regije”, autora Radovana Grdinića dipl.inž .el., stranica 4)
26. 1. 2008

SVI UGRIZI OTROVNICA - PROJEKTI UBOJICE HERCEGOVINE (3)

Popovo Polje je krški gorostas Dinarida! On je model krškog fenomena i prirodni sustav za navodnjavanje Hercegovine. Tko želi razumjeti hidrološke i hidrogeološke prilike u Hercegovini mora razumjeti Popovo Polje. Tko napadne Popovo Polje napao je Hercegovinu. Tko zagospodari vodama ovoga diva, zagospodario je sudbinom Hercegovine. Gospodar Popova Polja gospodar je Hercegovine! Nije mu Bog podario sudbinu da po njemu rastu breskve i lubenice, već da na njemu niču potopne vode, silinom iz biblijskih tekstova o potopu, dolazi i s vodom u podzemlje odlazi čitav jedan živi svijet, da svojom snagom rađa prirodna čuda poput Hutova Blata, da ih prirodno čisti i održava braneći ih od napasti zapunjavanja biljnim i drugim materijalima, da Neretvu brani od soli, da more od Dubrovnika do Ploča zasipa solima, hranom, slatkom vodom i zrakom kako bi tamo nicao poseban svijet u moru. Njegova snaga je bila hirovita i zastrašujuća ali ju je Bog u svojoj beskrajnom mudrosti i moći usmjerio prema dobru; da brani i hrani sve što živi i treba prirodu oko sebe! Danas je ono krotko, podloženo čovjeku, s puno jabukova i breskvina cvijeta, ali nema njegova bila da Hercegovinu gura u svijet nemogućeg na ponos svih nas koji tu živimo i na divljenje cijeloga svijeta. Uostalom, pustimo neka o njemu govore vrsni istraživači i znanstvenici sa okruglog stola u Trebinju. "Popovo polje je izuzetan primjer fenomena karsta. Dijeli se na korozivnu zaravan bez kontinuiranog aluvijalnog pokrivača i na Popovo polje u užem smislu. U prirodnim uslovima u ljetnjem periodu korito Trebišnjice kroz Popovo polje bilo je suvo. Takođe u prirodnim uslovima (prije izgradnje hidrosistema Trebišnjice) u najnižem dijelu polja poplave su dostizale visinu od 40 m, i potapale su oko 7500 hektara i akumulirale oko jednu milijardu m3. Najduže poplave u Popovom polju zabilježene su 1915. god. u trajanju od 303 dana. Prosječno trajanje poplava u prirodnom režimu (period 1941- 1964) iznosilo je 199 dana. U vještačkom režimu , prije izgradnje PHE Čapljina, (1965-1978) prosjek je bio 73,7 dana." ... "...- ponori i estavele Popovog polja (registrovano je više od 500 ovih pojava) sa ukupnim kapacitetom poniranja vode oko 300 m3/s i najvećim ponorom Doljašnicom (oko 60 m3/s)." ... "Među ponore sa velikim kapacitetom gutanja spadaju i ponori: Srđevićka jama u Gatačkom polju sa 65 m3/s, ponor Doljašnica u Popovom polju oko 60 m3/s, Ponikva u Dabarskom polju 20 m3/s, Pasmica u Fatničkom polju 15-20 m3/s, te Crnulja i Provalija u Popovom polju sa po 10 m3/s." (Izvor: dr Petar Milanović, dipl. ing. geol. Veljko Jokanović, dipl. ing. geol. i dr Milorad Milićević, dipl. ing. građ.: "PRIRODNE KARAKTERISTIKE RIJEČNOG BAZENA TREBIŠNJICE"; okrugli stol u Trebinju, stranica 11.) Koliko je voda u prirodnom stanju Popova Polja (do 1964. godine) teklo Popovim Poljem? Spomenuti autori o tome kažu: "Vode slivova istočne Hercegovine prelijevaju se sa viših na niže horizonte do erozionih bazisa, morske obale i doline Neretve. Duž dubrovačke obale one ističu na preko 72 izvora od kojih su 33 kaptirana, od čega 7 za vodovode. Duž doline Neretve dio voda ovih slivova se prazni preko pedesetak izvora. Dio ovih voda ističe direktno u more u vidu mnogobrojnih vrulja između Slanog i Stona i u zalivu Bistrine, ili kroz tzv. modra oka u delti Neretve. Vrela Trebišnjice, Ombla, Buna i Bunica spadaju među najveće u karstu Dinarida pa i u svijetu." (Isti izvor, stranica 12.) "Prema obavljenim hidrološkim analizama, prosječne veličine raspoloživog proticaja na pojedinim karstnim poljima i vodotocima, za period 1926-1965. god. su slijedeći: ... r. Trebišnjica - profil Gorica ------------------------------- Q= 93,0 m3/s" (Isti izvor, stranica 3)." Prema podacima kojima mi raspolažemo, danas tuda teče jedva petina toga prirodnog proticaja! Možda smo mi trebali štošta ispraviti na tom gorostasu ali ga nismo trebali ubiti! Priroda je uvijek znala i znaće smisliti osvetu!
23. 1. 2008

SVI UGRIZI OTROVNICA - PROJEKTI UBOJICE HERCEGOVINE

Trebišnjca je lijeva pritoka Neretve?! Upravo se ta činjenica danas želi prešutjeti te rijeka Trebišnjica prikazati rijekom čiji je sliv nezavisan od Neretve i njoj tek slučajno susjedni. Međutim, grupa priznatih stručnjaka: dr Petar Milanović, dipl. ing. geol. Veljko Jokanović, dipl. ing. geol. i dr Milorad Milićević, dipl. ing. građ. prezentirali su, na spomenutom okruglom stolu u Trebinju, svoj rad pod nazivom "PRIRODNE KARAKTERISTIKE RIJEČNOG BAZENA TREBIŠNJICE" koji zorno govori suprotno. Rijeka Trebišnjica je imala fizički kontakt s rijekom Neretvom, kao njena lijeva pritoka, sve do otvaranja brojnih ponornih zona u samom Popovu Polju, kada je dio toka rijeke Trebišnjice, pretvoren u suhu dolinu, a vode su nastavile teći podzemnim tokovima na istu destinaciju - rijeku Neretvu. Istina, u takvim promijenjenim okolnostima (izdizanje tektonskih jedinica na starom putu vode), dio voda Trebišnjice se probio, čelom navlake Visokog krša, izravno prema moru, gdje bi također došao da je put nastavio i prema Neretvi. Pomenuti autori pišu, citat: "Izdizanjem pojedinih tektonskih jedinica, aktivne doline koje se nalaze u njima pretvaraju se u suve, a u uzvodnom dijelu koji je ovim izdizanjem zagaćen, voda mora da traži put ka erozionoj bazi kroz podzemlje. Tako se objašnjava nastanak suve doline Trebišnjice između Hutova i doline Neretve u koju se ona nekada površinski ulijevala. Suve doline su veoma važne za rekonstrukciju stare riječne mreže i evolucije karstnog procesa." (kraj citata, stranica 7.). Dakle rijeka Trebišnjica nije promijenila sliv već samo način na koji upućuje svoje vode ka svom najnižem erozijskom bazisu - rijeci Neretvi, bez obzira što je dio svojih voda uputila izravno i prema moru, kao zajedničkom odredištu cijelog sliva! Slična sudbina, pišu dalje autori, snašla je i rijeku Bregavu, također lijevu pritoku rijeke Neretve, ali u njenom gornjem toku. Citat: "Analizom slivnog područja rijeke Bregave dolazi se do vrlo interesantnih zapažanja o evoluciji karstnog procesa u ovom području. Kako se sa sl.1. vidi, Bregava je ranije bila daleko bogatija vodom. Preko Bregave površinski se dreniralo široko područje Nevesinjskog i Dabarskog polja. Vode Nevesinjskog, Lukavačkog i Slatog polja oticale su u Bregavu koritom Zalomke, a vode Dabarskog polja su direktno Bregavom oticale u Neretvu. Intezivna evolucija karstnog procesa rezultira brzim razvojem podzemne hidrografske mreže i otvaranjem niza ponora u karstnim poljima." (kraj citata, stranica 7.). Dakle, riječ je o jedinstvenom čvrsto povezanom hidrološko - hidrogeološkom sustavu s zajedničkom odrednicom erozijskim bazisom rijeke Neretve ili izravnim utokom u more. Bez obzira dali vode teku površinom ili bogatom hidrografskom mrežom u podzemlju. Nije, dakle, riječ o više zasebnih prirodnih vodnih sustava, već o podsustavima jednog jedinstvenog sustava. Zato nije moguće taj sustav nasilno jednostrano cijepati a da se ne izazovu prirodne kataklizme. Moguće je i nužno je kreirati jedinstvenu politiku gospodarenja vodama toga sustava, uz maksimalno poštivanje prirodnog reda stvari, ali i potreba i želja ljudi koji na njemu žive, i svih drugih živih bića. Voda je životno važna svima i ona ne može biti oružje za međusobno razračunavanje i političko dijeljenje ili predmetom bezdušnog gospodarstva. Nasilno prevođenje voda iz jednog u druge sustave, po diktatu politike ili sirovog kapitala, nije niti može biti dio te politike!!!
22. 1. 2008

SVI UGRIZI OTROVNICA - PROJEKTI UBOJICE HERCEGOVINE

Karta koju prilažemo preuzeta je iz dokumenata okruglog stola pod nazivom "HIDROENERGETSKO KORIŠTENJE VODA RIJEČNOG BAZENA TREBIŠNJICE" održanog 10. i 11. lipnja 2004. godine, te iz dokumenta koji nosi naziv "VIŠENAMJENSKO KORIŠĆENJE VODA GORNJIH HORIZONATA". Autori su se zaista potrudili zorno pokazati ovaj jedinstveni krški sliv rijeke Neretve, kome rekli bi na poseban način pripada i veliki dio sliva rijeke Trebišnjice. To je jedinstveni sliv na svijetu koji se izraženo prostorno razvija; dijelovi mu teku po površini a dijelovi po erozijskom bazisu duboko u utrobi kamena. Ali, sva voda kreće na put prema odrednici Neretve, samo dio će ih se izgubiti izravno prema moru, gdje bi na koncu došao da je put i nastavio. Bog nas je obdario ovim jedinstvenim fenomenom, vjerojatno očekujući od nas da ga upoznamo, koristimo i čuvamo. Nikako da se dijelimo ili da ga trgamo u njemu neprirodne cjeline. On je zajedničko dobro svih nas i svih na ovom planetu. Sebičnosti tu nema mjesta, ona će uništiti ili taj sliv ili nas koji na njemu živimo. Poput fenomena puta slonova. Ono što je zaista problem, to je naša nemogućnost da ovaj fenomen ikada do kraja upoznamo. Puno je izvjesnije da bi malo dijete upoznalo skupi švicarski sat na tatinoj ruci već mi ovaj razvijeni krški fenomen. To je naravno izazov za istraživače ali i opomena na oprez: deset puta mjeri a jednom sjeci! Autori spomenutih radova vrlo lijepo to kažu, citat: "Vjekovima na ovom prostoru traje borba protiv vode ili pak borba za vodu. Obično je ima previše onda kada je potrošači najmanje trebaju, a u periodu kada je najpotrebnija, u periodnim uslovima nema je dovoljno. Dugogodišnja istraživanja voda i krša, uz primjenu moderne tehnike za istraživanje, pokazala su da je vrlo teško razjasniti sve fenomene vezane za formiranje i oticanje vode u kršu." (završen citat, izvor "VIŠENAMJENSKO KORIŠĆENJE VODA GORNJIH HORIZONATA" stranica 6, podnaslov "Osnovna koncepcija i mogućnost višenamjenskog korišćenja voda".) Upravo ova iskrena konstatacija znanstvenika koji su taj fenomen zaista stručno i dugo godina istraživali uz pomoć najsuvremenijih tehnika, brine nas. Ona nas mora ograničavati i činiti opreznim kada su ovakvi fenomeni u pitanju. Jer, kako biti siguran ako nešto ne poznaš dovoljno? Što bi bilo s onim skupim švicarskim satom na tatinoj ruci ako bi se njegov dvogodišnji sinčić odlučio da ga popravi ili samo barem malo preuredi?!
20. 1. 2008

Najava projekta

Naredni tjedan je posvećen projektu prevođenja voda iz sliva rijeke Neretve u druge slivove, nazvan Gornji horizonti. O tom projektu će se govoriti iz pera samih autora, koristeći one izvore podataka koji su trenutno dostupni. Moguće da sa ovom temom pređemo okvir jednog tjedna. Naziv teme je: "SVI UGRIZI OTROVNICA - PROJEKTI UBOJICE HERCEGOVINE"
18. 1. 2008

Dvije male zaboravljene stvari moje Hercegovine, autor Tomo Raič

Trunka u prostoru i vremenu moje Hercegovine rezervirana za susret s Bogom. Autor fotografije Tomo Raič. Ili će slučajni putnik zaustaviti svoj skupi automobil da kaže ono "Oče naš..." ili će umorna seljanka rasprtiti na trenutak breme vlažnih drva da kaže isto.
18. 1. 2008

Dvije male zaboravljene stvari moje Hercegovine, autor Tomo Raič

Trunka u prostoru i vremenu moje Hercegovine rezervirana za susret sa samim sobom. Autor fotografije Tomo Raič. Zaustavite se putniče namjerniče, ostavite nakratko svoj skupi automobil jali breme vlažnih drva, operite ruke, malo se osvježite što no ima besjeda a toliki su baš tu i žeđ utažili. Pa za svojim poslom! Jednostavno to je ona trunka u kojoj mi Hercegovci ponekada moramo biti. Jali u stvarnosti jali u snovima!
15. 1. 2008

Započela obnova rodne kuće Bijelke Kudrića

Nakon niza neuspjelih pokušaja pokretanja akcije obnove rodne kuće Bijelke Kudrića na ovoj stranici, izravno smo se diljem svijeta obratili onima koji su nam ranije takvu pomoć obećali. Pristigli odgovori su bili jedinstveni: to nas više ne zanima. Nekako pred Božić prošle godine za pomoć smo se obratili domaćim gospodarstvenicima nudeći im i knjigu o Bijelki Kudrića. Naišli smo na veliko razumijevanje koje nas je i obradovalo i iznenadilo. Prikupili smo dovoljno novca za početak radova. Ovim putem u ime naše Zaklade i Matice hrvatske Ogranak Stolac, koji vode ovu aktivnost, svima iskrena i neizmjerna hvala. Zamolili smo i Prof. dr. sc. Mladena Glibića sa Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za pomoć oko statičke rekonstrukcije preostalih zidova na obiteljskoj kući, budući želimo da, koliko je to god moguće zadržimo autentičnost objekta. I tu smo naišli više nego na razumijevanje. Hvala Bogu, radovi su već počeli. Predstoji nam još jedan dogovor o načinu sanacije zidova s profesorom Glibićem te pronalaženje odgovarajućih majstora. Mi vjerujemo kako ćemo do proljeća moći organizirati blagoslov djelomično obnovljenog objekta.
14. 1. 2008

MARAN I KRSTINKA, autora Ljube Krmeka

Vile su bile i ostale nešto za strah ljudi i nešto za njihovu čežnju. Dotužilo je našem čovjeku plašiti se čovjeka, toga istoga grešnoga i jadnoga stvorenja, te je gospodara potražio u snovima, podarujući mu mitski život u prostoru između ovozemnoga i onozemnoga. To su vile. Književnik i pjesnik Ljubo Krmek priveo im je za žrtvu, pošto su vile bile od čovjeka stvorene, i jednoga mladića, mladoga, naivnoga i željnoga života, kako bi povećao stupanj apsolutne i najčudnije izmiješanosti te proizveo izvrsnu dramu, naslonjenu dijelom na svijet ljudi te drugim dijelom na svijet vila. Pokrenite opciju više te bar za trenutak ostavite ovaj griješni svijet ljudi i popijte kavicu u svijetu vila. Vidimo se kada se vratite!
12. 1. 2008

Moja Tanzanija; rubrika posvećena velikanima našega doba!

Govor u Tanzaniji! Autor fotografije don Vinko Puljić.
12. 1. 2008

RAVNICA, autorice Željke Jurić

Izvor: HRVATSKIM GENERALIMA, zbirka pjesama, stranica 52. Opcija više.
9. 1. 2008

Predstavljanje knjige "DUHOM PROTIV TIRANIJE, KNJIGA O BIJELKI KUDRIĆA I DRUGIMA"

Glazbena točka Hrvatskog kulturno umjetničkog društva iz Rotimlje pod ravnanjem župnika don Gordana Božića.
8. 1. 2008

Predstavljanje knjige "DUHOM PROTIV TIRANIJE, KNJIGA O BIJELKI KUDRIĆA I DRUGIMA" autora Pere Marijanovića

Knjiga DUHOM PROTIV TIRANIJE, KNJIGA O BIJELKI KUDRIĆA I DRUGIMA, autora Pere Marijanovića u izdanju Matice hrvatske Ogranak Stolac, predstavljena je na Hodovu. Knjigu su predstavili: Biskup dr. Ratko Perić, Željko Raguž dipl. iur. i don Ivan Perić. Predstavljanju je nazočilo više od 200 osoba. Glazbene točke je izvelo Hrvatsko kulturno umjetničko društvo iz Rotimlje pod ravnanjem župnika don Gordana Božića.
5. 1. 2008

Manastir u Žitomislićima

Pravoslavna crkva, Manastir u Žitomislićima. Još jedna kamena nedavno obnovljena ljepotica Hercegovine.
3. 1. 2008

Antibožić, autora Maria Kneževića

Evo i jedne vrlo zanimljive pjesme, autora Maria Kneževića, koja govori i o onom drugom slavljenju Božića. Tada je najljepši kršćanski blagdan pretvoren u najbolju prigodu slavlja u krčmi pod moćnim božićnim alibijem; "Što ćeš treba se malo i uz Cecu opustiti!" (Fotografija vjeverice pijanice preuzeta s Interneta) Opcija više.
1. 1. 2008

Svjetlo Hercegovine, MJESEČEV SJAJ autora Srećka Marijanovića

U ovo sveto novogodišnje jutro kanimo vas, dragi posjetitelju, pitati jeste li vični promatrati svjetlo u Hercegovini? Da, to je prava umjetnost! Poput zvuka tišine, ono u nas kidisava odsvuda. Da, da. I ispod vas, otuda iz kamena stjenovite Hercegovine. Dok ležite na zemlji osluškivati zvuke naše tišine ono, svjetlo, navire odasvud. Ono nebesko svjetlo, putuje k vama dole na zemlju, a ono Hercegovačko, što ispod vas iz kamena izvire, kidisava u nebo. Tako se susreću, miješaju i poput sniježnih pahulja padaju na zemlju. Katkada poput snopova slame. Poslije, po listovima trave ostane i malo rose. To je naše Hercegovačko svjetlo! Samo, ljudi su pred njim nemoćni. Ne mogu ga opisati, čak ni pjesnici. Oni se služe aproksimacijama kada trebaju hercegovačko svjetlo opisati, te opisuju samo mjesečinu. Ona je srednja vrijednost Hercegovačkog svjetla. Pokrenite opciju više i pročitajte pjesmu MJESEČEV SJAJ autora Srećka Marijanovića. Izvor: zbirka pjesama DVIJE TREĆINE, autora Srećka i Bernarda Marijanovića. (Slika mjesečine preuzeta s Interneta)
31. 12. 2007

Moja Tanzanija: SRETNA NOVA 2008. GODINA

Našim dalekim prijateljima, s kojima nas vežu zajedničke uspomene na velikane ljudskoga duha, želimo sretnu i blagoslovljenu Novu 2008. godinu! Neka je prožive ostajanjem u svojoj Afrci, gradnjom sretnije budućnosti za sve ljude svijeta.
PrvaPrethodna 17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31  32 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)