PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
4. 2. 2010

Moja zemlja Hercegovina: Polje Rakitno - Sutina s originalnim pečatom Storitelja (2)

Autor fotografija: Miro Rezo - Valčić. Naziv fotogalerije: Polje Rakitno - Sutina s originalnim pečatom Storitelja!
3. 2. 2010

Zemlja Humska - Hercegovina; slikom paraglidera Mire Reze - Valčića (1)

Uvijek je nova sreća, novo nezaboravno iskustvo baciti pogled na našu kamenu ljepoticu Hercegovinu. Tim osjećajem su preplavljeni svi paraglideri kada je prelijeću i motre očima prikovanim za njene neiskazive ljepote. Kada si u zraku, iznad Nje, uvijek u smjeru leta vidiš k'o neke duge, beskrajne crte. To su tajne crte kojima Ona diše, tuda su posuta njena bila, po njima dijeli ljubav za mržnju, mir za nemir, blagoslov za kletvu. I tako stoljećima. Podizala je temelje europske uljudbe, tu je umiralo ropstvo (početak 14. stoljeća), tu se nezaustavljivo rađala demokracija. Prvi puta u povijesti tu je rečeno: Čovjek ne može biti rob jer je stvoren na sliku Božju! Takva je bila, takva i ostala naša kamena ljepotica! Zahvaljujemo paraglideru Miri Rezi - Valčiću na ustupljenim fotografijama Rakitna motrenog iz zraka. Podario nam je dio onog nezaboravnog i neizrecivog osjećaja kada se Nju promatra odozgo od kuda su je samo ptice stoljećima zaljubljeno motrile. Urediti ćemo tri fotogalerije ovlaš posoljene samo škrtom riječju, jer je to jedina vrsta riječi koja može odati dostojnu počast jedinstvenom Božjem djela na cijeloj kugli zemaljskoj. Na kraju će ove galerije postati sastavni dio našega IS-a. Pozdravljamo sve Rakićane, ma gdje bili!
29. 1. 2010

TAJNI ŽIVOT KAMENA: Noć na plitari (4)

Još sjedite na onoj stijeni u stoljetnoj osami kamenjara? I pored toga što je sunce zašlo za onu kosu gore? I pored našeg upozorenja? Čovječe, vi ste sami tu kraj plitare
27. 1. 2010

TAJNI ŽIVOT KAMENA: Gozba na plitari (3)

Još ste na onoj stijeni u svetosti rijetke sjene kamenjara? Dobro! Ljetna je jara. Znajte, cvrčak tom svijetu ne pripada. On samo daje pozadinu na kojoj se crtaju svi ljetni glasovi i sve ljetne boje kamenjara. Ali, i pored toga cvrčak ne pripada tom svijetu, unatoč što se o tome misli. Još malo i čuti ćete
26. 1. 2010

TAJNI ŽIVOT KAMENA: Hutovska brda (2)

Galerija slika bez riječi. Hutovska brda. Autor fotografija: Stanislav Vukorep.
26. 1. 2010

TAJNI ŽIVOT KAMENA: Plitare (1)

Tema kojom ćemo se ovoga tjedna baviti je: TAJNI ŽIVOT KAMENA: Plitare. Fotografije koje ću koristiti snimio je Stanislav Vukorep u sklopu svoje studije o hutovskim brdima. Baš na tim i takvim kamenim brdima teče i traje tajni život kamena. Ljudima vidljiv ali teže razumljiv, često skriven od pogleda ali stvaran, bujan i pupljiv ali ljudima manje važan. Tek kada u dokolici sjednete u svetost rijetke sjene na kamenu za vrijeme ljetne žege ili kada težaku sljeduje odmor, tek tada osjetite kako on, kamen, živi, tvori, razgrađuje, podržava ili osporava događaje, stvari i život oko sebe. Malo iza toga, počinjete osjećati taj tajni život kamena. Toga časa vi ste se primili na kamenu i on će vam podariti komadićak svog tajnog života kao nagradu. Kao da on mili, puže, nešto vuče ili nešto nevidljivo nekuda premješta. Zatim, taj život počinjete čuti, isprva kao neku nejasnu ciku, glas koji vam dođe niotkud ali tako i nestane, glas koga kao da niste ni svjesni, zatim kao buku opet nejasnu, potom k'o neki nestvarni razgovor stvari i bića svud oko vas i na kraju k'o grmljavinu, istina neodređenu i tajnovitu, ali sada već znate da je to tajni život kamena i svih stvari i živih bića pod njim, u njemu i na njemu. Dok slušate i osjećate taj tajni život ne smijete se pomjerati niti tom svijetu dodavati kakav drugi zvuk, jer je to svijet zatvoren u sebe i ima vlastiti imunološki registar svojih komponenti, nekompatibilnih s našim svjetovima; sa svijetom čovjeka koji je odavno izgubio interes za kamenjar i otišao za boljim životom! Ta i rijetki težak ili čobanin će domalo pokupiti svoje i poći domu, prepuštajući tajni život kamena sumraku što ovdje pada ranije, jer sunce zalazi za onu kosu gore i ne čeka se da se ono zabije na oštri vrh Matokita. Na slici: plitara.
22. 1. 2010

Ave Caesar! Morituri te salutant!

Ovo je kratka priča o pobjedi Hrvatske televizije iz Zagreba. Ta najnovija pobjeda je dalekosežnih posljedica i čudno je da je prati tolika medijska i sveopća šutnja. Ave Caesar, kažemo mi. U čemu je vic? U sveopćem demokratskom žaru, u kom poput vještica gori sve ono drugo. Moćne pete kolone su pronašle efikasnu ali neškodljivu metodu kako govoriti o velikoj vojničkoj pobjedi ali ne spomenuti Vrhovnog zapovjednika i stratega. Ni jednom riječju. Ta čemu služi montaža? Vuk sit a ovce na broju. Zašto ga ne spominju? Zato što je on među onim drugim, onim što trenutno gore. Morituri te salutant! A kako se to radi? Iznenaditi će te se, prilično lako. Treba samo glavom mrdnuti. Zapravo ne, ostavite glave na miru. Glavama je samo da viknu: Ave Caesar (ranije se vikalo TITO PARTIJA, NAROD ARMIJA, danas
21. 1. 2010

Hercegovina kakvu ne poznamo: Povodanj, piše don Marinko Ivanković (www.sovici.INFO)

Mnogi je takvu ne poznaju. Ali, zna se ona ritnuti, ona dva vola što je u dubinama Zemlje drže na svojim leđima znaju se počešati, mrdnuti glavom i ona se sva trese. Zna se zakašljati i izrigati vodu iz njedara. Kada dođete u neko selo, usred suše i za vrijeme paklenih vrućina, reći će vam: vidiš onu stijenu gore, gore, još gore. E, priča se da su se tute dva dječaka udušila. Bio izvor vode pa se kupali. Našli ih brte mrtve, eto ti. Nemoj te se smijati, Hercegovina sve može. Uskratiti ili ukrotiti vode tamo gdje divljaju a dati ih tamo gdje suša u dubinu duše hercegovačke silazi. Čudo je ona, naša Hercegovina i lijepa, da ljepša ne može biti. Da se zna i da se ne zaboravi donosimo istinitu priču od očevica don Marinka Ivankovića pod nazivom Povodanj. Neki to danas nazivaju Klimatskim promjenama. Priču smo preuzeli sa www.sovici.INFO. Zahvaljujemo autoru na priči a voditelju stranice, Prof. Mladenu Glibiću, na pravu da je preuzmemo. (Prigodna fotografija: Sovićke zlatne ruke, Anđelko Krešić, preuzeta sa www.sovici.INFO)
21. 1. 2010

Vremena ludih

Sve one koje je netko ovih dana uvrijedio i u moje ime, molim neka mi oproste!!!
20. 1. 2010

Prilike u području Popova krajem sedamnaestoga stoljeća, piše Ilija Boto

Vrelo: http://ilijaboto.blogspot.com/. Autor teksta gospodin Ilija Boto. Prigodna fotografija: Jedno od pisama koja šalju predstavnici Kijev Dola i okolnih sela austrijskom caru Leopoldu prvom moleći ga da ih uzme u zaštitu od turskog terora. Ovo pismo je pisano 16. prosinca 1688 ( bosančicom ). Opcija više.
19. 1. 2010

Gdje su sve živjele Botice sredinom osamnaestoga stoljeća? Ilija Boto

Izvor: http://ilijaboto.blogspot.com/. Autor teksta gospodin Ilija Boto. Fotografija: Kijev Do, općina Ravno.
18. 1. 2010

Stanovništvo Kijev Dola kroz povijest

Potraga za korijenima prezimena Boto, Botica vodi u Kijev Dol. Na internetskoj adresi http://ilijaboto.blogspot.com/ gospodin Ilija Boto, koji živi i radi u Kanadi a porijeklom je iz Ljubuškog (ilija.boto@gmail.com) studiozno proučava korijene svoga prezimena. Zahvaljujući susretljivosti gospodina Ilije Boto preuzeli smo njegove tekstove iznimne vrijednosti, te ćemo ih ovog tjedna objaviti u rubrici Moja kamena knjiga. Također navodimo internetsku adresu vrela kako bi ga mogli izravno posjetiti. Možda bi neki od vas mogli saznanja gospodina Ilije Boto obogatiti korisnim informacijama? Opcija više. Fotografija: Crkva Sv. Roka u Trebimlji.
15. 1. 2010

Hercegovački humski i kraljevski Had: jama Dvogrla u Hrasnu

Zaključak: Dvogrla nije "obična" jama - ponor. Njena hidrogeološka i hidrološka funkcije je bila mnogo složenija. Tome svjedoče mnoge činjenice. Locirana je na antiklinalnoj strukturi te, vjerojatno, njena dva grla pripadaju različitim slivovima, poput sličnih ponora-estavela u Popovu Polju. Ona je točka podzemne vododijelnice: prema Svitavi i prema Londži. Međutim, je li ona bila samo ponor? Vjerojatno je imala ulogu estavele. Ta činjenica mijenja cijelu stvar. U tom kontekstu treba razmatrati mnoge zanimljive činjenice Hrašnjanske visoravni ali i šire, cijelu Hercegovinu. Primjerice: toponime Banje, Toplica, Mramor i slično. Hercegovina, zemlja slavne demokracije Huma, bila je posijana izvorima, izvorima tipa voklija, estavelama i ponorima, čak i na visinama do 400 m.n.m. U toj činjenici i u činjenici prašume koja je cijeli prostor prekrivala s pitoresknim proplancima oko izvora s prskajućom vodom (voklija - rashoka) krije se tajna tolike rimske prisutnosti na ovom prostoru. Za tu imperiju Hercegovina je bila neodoljiva pustolovina za mirom i egzotičnim doživljajima svake vrste, pružala je sigurnost i utočište a bila je dovoljno daleko i dovoljno blizu Rima, tadašnjeg centra svijeta. Cijelo to vodno blago i danas postoji samo se s površine preselilo u podzemni svijet krškog Hada i čeka biti otkrivenim.
15. 1. 2010

POĐIMO U SRCE ZEMLJE HERCEGOVE: Humska kraljevska čipka (3)

Od Rijeke zaborava preko Modre rijeke do Rijeke sjećanja u svijetu humskog Hada. Pokrenite opciju više.
14. 1. 2010

POĐIMO U SRCE ZEMLJE HERCEGOVE: Grožđe humskog Hada (2)

Uživajte u grožđu Humske zemlje. Njenom blagu skrivenom u podzemnim nišama. Rijekama Zaborava i Sjećanja. Modroj rijeci. Opcija više.
13. 1. 2010

POĐIMO U SRCE ZEMLJE HERCEGOVE: JAMA DVOGRLA, HRASNO, OPĆINA NEUM (1)

U slici i škrtoj riječi. Galerija slika, opcija više. Osnovni podaci o istraživanju: DVOGRLA JAMA POD BANJOM G. Hrasno, zs. Banja, BiH Istražili Feđa Čizmić, Tonći Rađa (SDŠ, 1989.g.). 22.08.2009. Ekipa: Domagoj Laušić, Dražan Mimica, Grgo Puljas, Tonći Rađa, Vedran Tomaš (SDŠ, Split) Vodiči: Vide Raguž-Čolić (zs. Podkula) Stanislav Vukorep (Čapljina) Na naslovnici: istraživačka ekipa ispred obiteljske kuće Vidike (Vide) Raguža (Čolić) i supruge Mande Raguž rođene Obad (drugi i treća s desna). Zahvaljujemo istraživačkoj ekipi, vodičima i domaćinima, obitelji Raguž. Posebno hvala gospodinu Tonći Rađa na susretljivošću i odobrenju objave fotografija na ovoj stranici!
9. 1. 2010

Moja Tanzanija; sjećanje na velikana našega vremena don Boška Obradovića. Priča o vodi (3)

Ovo je priča o velikanu našega vremena, o don Bošku Obradovića i njegovoj viziji zdrave, pitke vode u srcu Afrike. Priča je u slici i pokojoj škrtoj rječi. Djela su ga krasila!
7. 1. 2010

Moja Tanzanija; sjećanje na velikana našega vremena don Boška Obradovića. Priča o vodi (2)

Ovo je priča o velikanu našega vremena, o don Bošku Obradoviću i njegovoj Tanzaniji. Molio je Boga da zemlja Tanzanija, njene dubine, podari zdravu vodu narodu. Vodila ga je vizija od ideje do vrutka zdrave vode iz dubina tanzanijske zemlje. Priča je o toj viziji u slici i riječi. Opcija više!
5. 1. 2010

Hristos se rodi!

Mir Božji, Hristos se rodi!
PrvaPrethodna 1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  16 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)