PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 

Datum objave:  9. 12. 2004   


Friedrich (Bedrich) Katzer - velikan svog i našeg vremena

 

Objavljujemo neke podatke o životu i djelu velikana znanstvene misli u BiH Friedrich-a (Bedrich) Katzer-a. Mnoge ideje koje smo predstavili na našoj stranici imaju duboku vezu s djelom ovog velikana geološke znanosti. Čini se kako je danas zapostavljen i kako se premalo o njemu govori. Mi mu se odužujemo ovim kratkim prikazom njegova života i djela. Izvor: Rudarsko-geološki glasnik, broj 8; autori: Stjepan Ćorić i Alojz Filipović "Uloga austrijskih geologa u istraživanju BiH - prvi dio".



Friedrich (Bedrich) Katzer

Geolog

*5.6.1861 Rokycany, Češka;  + 3.2.1925 Sarajevo

Nakon završene realne gimnazije u Kutnoj Hori i Pragu, Katzer studira od 1880 do 1883 na Tehničkoj visokoj školi u Pragu. Godine 1890 dobija titulu Dr. phil. na sveučilištu u Gießenu. Od 1883 do 1888 radi kao asistent na Češkoj tehničkoj školi u Pragu, od 1888 do 1891 je upravnik stanice za ispitivanje građevinskih materijala u Wrschoevitz-u kod Praga. Kao tridesetjednogodišnjak (1892) objavljuje knjigu „Geologie von Bohmen", koja je zbog svoga obima od 1606 stranica izašla u dva toma. Od 1892 do 1895 je zaposlen kao asistent za mineralogiju, geologiju i rudna ležišta u Leobenu. Godine 1893 radi na rješavanju hidrogeološke problematike u okolini Villach-a (Austrija).

 

Zbog obiteljskih i finansijskih problema putuje u Brazil gdje postaje upravnik mineraloško-geološkog odjela na muzeju Paraense u Pari i državni geolog. U Brazilu ostaje tri godine (1895-1898) i za to vrijeme poduzima brojne istraživačke ekskurzije kroz razna područja ove zemlje. Rezultate svojih istraživanja pu­blicira u mnogobrojnim djelima, gdje izvještava o hidrogeologiji, rudnim ležištima, geologiji i tektoniki pokrajine Para, te utemeljuje mineralošku, petrološku i paleontološku zbirku u muzeju.

Zbog nehigijenskih uvjeta života i rada, opasnosti od raznih zaraza, kao i ostalih nepogodnosti na koje svakodnevno nailazi, čezne Katzer za Europom. Stoga 17. siječnja 1898 šalje molbu za posao Rudarskoj upravi u Sarajevu i već 15.7. biva imenovan adjunktom dok 1901 godine postaje zemaljski (pokrajinski) geolog, a 1909 rudarski savjetnik.

Godine 1898 je Katzer  osnovao geološku službu, koja se 1912 godine odvojila od Rudarske uprave (gdje su bile česte nesuglasice sa J. Grimmer-om), postala oficijelna bosansko-hercegovačka slu­žba i dobila samostalni statut. Ova godina se i uzima kao godina osnivanja sadašnje Geološke službe.

Neumorni znanstvenik F. Katzer se sasvim posvećuje geološkom izučavanju Bosne i Hercegovine i ostaje do svoje smrti u Sarajevu. Publicirao je preko 140 znanstvenih radova i preko 500 priloga, referata i pribilješki u raznim znanstvenim inozemnim časopisima. Godine 1925 izlazi posthumno njegovo živo­tno djelo „Geologie Bosniens und der Herzegowina".

Odmah po dolasku u Sarajevo poduzima Katzer potrebne aktivnosti za uspješno provođenje geo­loškog kartiranja. Kao glavni zadatak Zemaljske geološke službe vidi u izdavanju pregledne geološke karte u mjerilu 1:200 000. Čitava zemlja biva podi




Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)