PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 

Datum objave:  12. 5. 2011   


LUCERNA LUCENS IZ LJUTACA

 

Msgr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski u članku za godišnjak Stolačko kulturno proljeće se prisjetio vrlog prijatelja Pere Marijanovića.



Prošla je godina dana od preuranjene smrti Pere Marijanovića iz Ljutaca, profesora Građevinskoga fakulteta u Mostaru, urednika Stolačkoga kulturnog proljeća, geologa, hidrologa, kamenologa. Ugodna uspomena na vrloga prijatelja. Uspomena koja na svoj način trajno kola i raste od prvoga dana kako je mrtvo tijelo spušteno u ljučansku ledinu i pokriveno hercegovačkim kamenom kojemu je on posvetio dobar dio svojih godina i velik broj svojih ljudskih i stručnih elaborata. Nije on sav umro. Ne samo da mu je besmrtna duša uzišla pred lice Svevišnjega, nego je i na zemlji ostao u srcima mnogih, ali i pred očima brojnih svojih poznanika sa svescima stručnih knjiških tvorevina. Nije on ostao u zemlji osim skeletom, a još manje prekriven sjenom ili tminom, on je evo postao lucerna lucens - svjetiljka što svijetli - te je stao nicati iz zemlje kao ono sjeme iz Isusove prispodobe. Sjeme koje donosi višestruk rod, štoviše negdje trideset, negdje šezdeset, a negdje stotinu novih jedrih zrna. Bacimo pogled na tu čudesnu sjemenku-uspomenu koja i dalje traje.

Zrno prvo - Portal "Donja Hercegovina". Hvale je vrijedno djelo da je na neki način nastavljen portal "Donja Hercegovina" koji je svojedobno pokrenuo i godinama uređivao informatični Pero. Bila mu je ta internetska stranica, po dnevnoj brizi, ne ću reći kao četvrto dijete, ali jest kao neki sluga, neodvojivo živo kućno biće kojemu je posvećivao i intelektualnu i afektivnu pozornost u službi Donje Hercegovine, njezine povijesti, sadašnjosti i budućnosti; njezine prirode, kamena i krša; njezinih stanovnika, napose probuđenijih školaraca, pjesnika, književnika, poduzetnika, znanstvenika. Nisu učestale - kao za Perina života - vijesti i osvrti na tim mrežnim stranicama, kojima ima pristupa Boris Pažin, a bilo bi poželjno da drže živom uspomenu na profesora Peru.

Zrno drugo - Stolačko kulturno proljeće. Već je br. VIII./2010. godišnjaka za povijest i kulturu Matice hrvatske u Stocu, koji je ugledao svjetlo malo više od mjeseca dana nakon Perina preminuća, donio tri osvrta na pokojnika. U zaglavku u crno je uokvireno ime glavnoga i odgovornog urednika preminuloga Pere Marijanovića, ali i njegov pripremljen članak u suautorstvu s dr. Mladenom Boškovićem "Obitavališta vila neretvanskoga kraja i njihovi običaji" i uvodnik o Perinoj biobibliografiji, tj. kratka biografija i probrana bibliografija između devedesetak znanstvenih, stručnih i popularnih radova, u spomen neumirovljenu profesoru šezdesetgodišnjaku. Raste zrno proljetno.

Zrno treće - Znanstveno-stručni skup "Prof. Pero Marijanović život i djelo" održan pred popunjenim amfiteatrom na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, 5. svibnja 2011. u prigodi prve obljetnice Perina smrtovdana (umro je, istina, 23. travnja, ali je ove godine na taj dan pala Velika subota te je sve preneseno na početak svibnja). Rektor se Majstorović u početku oglasio pozdravom, pa dekan Građevinskoga Glibić obrazloženjem ovoga svečanog dana. Pojavio se i gradonačelnik Bešlić. Sve je od prvih priprema koordinirao prorektor Čolak koji je u početku minutom šutnje nazočne pozvao da se oda počast preminulomu profesoru, i drugim pokojnim profesorima i studentima, a za stanke izrekao je umjesnu pohvalu onoj "šalici razgovora" kojom su se toliko puta ljudski počastili Pero i Ivo i ini u Perinu društvu. Fakultet velikodušno darovao jedan dan predavanja uspomeni na svoga nekadašnjeg profesora i dekana. Profesori su očito dobrim okom procijenili da u ovakva i preminula sveučilišnog dojučerašnjeg člana vrijedi investirati. Pozvani stručnjaci: Ivanković, Langof, Obad, Perini kolege, da reknu svoju ozbiljnu riječ iz različitih područja geologije, odrona stijenskih masiva, informacijskih tehnologija za koja se on zanimao, istraživao i zajedno s nekima od njih stručne studije objavljivao. Čula se i bistra intimna pripovijest iz obiteljskoga kruga od don Bernarda da se uz Peru moglo rasti ljudski, umno, duhovno; i u neumornoj radnji i u neumitnoj patnji. Ne ulazi taj rast toliko u znanstveno koliko u egzistencijalno djelo, koje je u Peri proizvelo simbiozu znanosti i vjere. Prikazana je i njegova ljubav prema zavičaju; ne ona platonsko-patriotska nego konkretno-asistencijalna: kad je na Kosovu toru u uređenu rezervoaru iz vodovoda provrla voda nakon sedam sati čekanja, bilo mu je, kaže predavač Bošković, gotovo kao kada mu se rodilo dijete nakon devet mjeseci blagoslovljena stanja! I imao je otvorene dlane prema svima koje god vjere i narodnosti bili. Čula se i njegova vizija "Kaosa i determinizma u BiH", jedna knjiga iz 2001., a druga iz 2006. Da je živ i da 2011. objavljuje treću knjigu, stavio bi joj sigurno isti naslov. Osobito danas! Javio se i prof. emeritus Jakov Pehar koji reče da će ime i djelo prof. Marijanovića biti upisano zlatnim slovima u Hrvatsku enciklopediju BiH.
Taj svečani i stručni dan u Mostaru završio je večernjom svetom Misom u katedrali Marije Majke Crkve koju je predvodio župnik msgr. Luka Pavlović, koje povezuje pravo prijateljstvo i ista župa rotimska. Očekujemo objavljivanje predavanja s ovoga znanstveno-stručnog simpozija.
I rotimski župnik don Damjan Raguž zakazao je večernju svetu Misu u subotu 7. svibnja za pokojnoga Peru. Zapravo, ako Pero nama u našem radu može pomoći svojom znanstvenom "svjetiljkom što gori i svijetli" - lucerna ardens et lucens, kako je Gospodin Isus nazvao sjajno djelo i osobu svoga preteče Ivana u pustinji (Iv 5,35), mi Peri najbolje možemo pomoći prikazanjem sv. Mise i prijateljskim zazivom Ocu svjetlilâ: Svjetlost vječna svijetlila njemu! Lux aeterna luceat ei!

Zrno četvrto - Stolačko kulturno proljeće, br. IX./2011. cjelovito je posvećeno životnom putu i opusu prof. Marijanovića. Očito svjetiljka svijetli, ne gasi je ni hercegovačka vjetrina ni kišna padalina. Svijetli i gori. Kolege, poznanici, studenti, prijatelji nose zahvalnost u srcu, osjećaju da imaju što reći potaknuti Perinim




Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)