PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 

Datum objave:  21. 2. 2010   


Moja kamena knjiga: SREDNJOVJEKOVNI NATPIS IZ BLAGAJA KOD MOSTARA (12. stoljeće); Toni Šarac

 

Blagajska ploča (12. stoljeće), pisana bosančicom, koja govori o izgradnji crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju na Buni kod Mostara, bila je ugrađena iznad ulaznih vrata u crkvu, ili u samoj crkvi, izgrađenoj i posvećenoj 1194. godine. Crkvu je dao sagraditi humski knez Miroslav, a posvetio ju je dubrovački nadbiskup Bernardin. I danas se lokalitet na kojem se crkva nalazila naziva Vrači, što čuva uspomenu na patrone crkve



 

 

sv. Kuzmu i Damjana, koji se nazivaju i sveti vrači.

 

* * *

 

Kada se danas u javnosti govori o najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima u Bosni i Hercegovini, onda se redovito govori samo, ili gotovo samo o Humačkoj ploči, koju znanstvenici datiraju u 11. do 12. stoljeće. Međutim, da Humačka ploča nije usamljen spomenik naše rane srednjovjekovne pismenosti, govore nam, uz brojne druge pisane spomenike s ovoga područja, i podaci o Blagajskoj ploči iz 12. stoljeća, jednom od najstarijih srednjovjekovnih natpisa pisanih hrvatskom ćirilicom - bosančicom, iz Blagaja na Buni kod Mostara.

 

Blagajska ploča zapravo je natpis iz 1194. godine, koji govori o gradnji srednjovjekovne crkve sv. Kuzme i Damjana u blagajskom Podgrađu, a otkrivena je pedesetih godina 20. stoljeća.

 

Otkriće ploče

 

U grobnici Kate Boras u katoličkom groblju u Blagaju 1955. posve je slučajno otkriven dio razbijene ploče s natpisom na bosančici, što je bio i povod da povjesničar Ljubomir Stojanović, na temelju nađenoga, natpis objavi u znanstvenoj literaturi. Na natpisu se ističe da je neki župan zidao crkvu u Podgrađu na svom imanju u vrijeme slavnoga Nemanje. Međutim, Stojanović je natpis objavio, pritom ne donoseći faksimil i ne ulazeći detaljnije u njegovu analizu. Također, nije objasnio ktitora ni patrona crkve, niti je određivao lokalitet gdje je prvobitno bio fragment s natpisom. No, ipak njegovom zaslugom znanstveni djelatnici Zemaljskog muzeja BiH pretražili su teren oko spomenutoga groba s ciljem pronalaska eventualno drugoga dijela razbijene ploče s natpisom. Potom je, 1955. godine, poduzeto probno iskopavanje na mjestu nalaza ploče. Tada su u istom grobu pronađene dvije ovalno izrađene ploče koje su tu, prema pričanju vlasnika groba, kao i ploča s natpisom, donesene iz blagajskoga Podgrađa, i to s lokaliteta Vrači.

 

Istodobno, na obližnjem lokalitetu Vrači izvršeno je potom arheološko iskopavanje i pronađeni su temelji određenoga objekta, uz koji se nalazila veća gomila klesanoga kamena. Pretraženo je i drugo kamenje koje leži nedaleko od ruševina dvorca Bišće, međutim, nije nađeno mnogo ornamentiranih dijelova kamenja niti drugi dio ploče s natpisom.

 

Datiranje

 

Tako je znanost, nakon terenskog ispitivanja, kasnije bila u mogućnosti dati nešto određenije mišljenje o svim tim problemima. Naime, povjesničar Mavro Orbini navodi kako je župan u Zahumlju Jurko pozvao dubrovačkog nadbiskupa Bernardina da mu posveti crkvu sv. Kuzme i Damjana, u Zahumlju, 1194. godine. Ono što je važno, podatak s ploče se dovodi u vezu s Orbinijevom godinom zidanja te crkve 1194., što je Orbini vjerojatno uzeo iz Dubrovačkog arhiva. Naime, Nemanja je s braćom sklopio ugovor o miru s Dubrovnikom 1186. godine, i to na svetkovinu sv. Kuzme i Damjana, a to nije bez razloga, jer su sveti vrači Kuzma i Damjan bili zaštitnici kuće Nemanjića, a što nam svjedoči i zidanje crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju. Važno je reći i da je Nemanja velikožupansko prijestolje ustupio sinu Stefanu u ožujku 1196. godine. Do tada, a u vrijeme Nemanjina vladanja, ovaj je natpis bio urezan i postavljen u crkvu ili možda nad njezinim nadvratnikom. Tada je knez (župan) u Zahumlju bio Miroslav, brat Nemanjin, znan i po glasovitom Miroslavljevu evanđelju.

 

Rekonstrukcija

Na temelju pregleda na razbijenoj ploči i razmaka između pojedinih slova ploče iz Blagaja, Marko Vego je ustanovio da je svaki red natpisa mogao imati 30 do 32 slova. Prema tome, kao i drugim iznesenim činjenicama, natpis je r




Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)