PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 

Datum objave:  19. 2. 2009   


Samo bakterije nam više nisu dovoljne, Gospodo!

 

Treći nastavak razmišljanja o našoj budućnosti govori nam o odnosu moćnika prema sirotinji. To više nije onaj stari odnos u kome je čovjeka bilo stid biti sirotinjom. Sirotinja se sada profilirala u nešto sasvim drugo. Ona je poželjna i dobrodošla u društvo, prosto zato što je u njemu našla svoje mjesto. I ne samo to, određene društvene snage su usmjerene stvaranju ciljane sirotinje, sirotinje koja ima korisnu ulogu u društvu. Tako cijele regije i kontinenti postaju sirotinjski u našoj budućnosti, ali ne zbog kakve promašene politike već upravo kao proizvod napredne znanstvene misli i sposobnosti svjetskog menadžmenta. Takva revolucionarna misao uspjela je približiti i međusobno dopuniti djelovanje bakterija i sirotinje na svoj okoliš, štiteći ga od sve agresivnijeg otpada suvremene tehnologije. Ma, uostalom pokrenite opciju više!



(Premilosni ulazi u Salon svjetla. Grmi aplauz iz razglasa. Mi stojimo mirno. Voditelj programa govori) Dragi posjetitelji, povodom novog smišljenog napada četvorke udružene u zločinačku organizaciju s ciljem rušenja naše Unije, a poslije onog inkriminiranog teksta koji je pozivao na sječu trsova loze i spaljivanja u ognju vječnom, pojavio se još zloćudniji tekst koji prikriveno poziva na obračun sa sirotinjom kao najvećim blagom naše Unije. U tom tekstu, tekstu o talentima, sirotinja se javno poziva da, umjesto da radi, ode kamataru ili ako neće da se javno linčuje te izbaci u tamu gdje se čuju jauci i škripa zubi. Cilj ovoga teksta je ostaviti Uniju bez sirotinje, dakle ostaviti je bez temelja na kojima počiva. Tom prigodom naš Premilosni, zajedno s Domom Moljenih i slavnom akademijom ZUOP, upriličuje ovaj skup kako bi takve ali i slične pojave javno osudio te iznio svoj stav spram sirotinje i njene uloge u gospodarskoj aktivnosti naše Unije.

(Premilosni prilazi govornici, aplauz iz razglasa ponovo pojačava, on čeka da se smiri te bez uvoda počinje)

 

 

Poštovani,

Mi ne damo našu sirotinju! Ona nama treba. Neka nam ona raste i buja po cijeloj našoj Uniji! Pokušaj one četvorice, koju Pendrezi traže i koji su organizirani u kriminalnu skupinu poradi rušenja moje Unije, sličan je onom ranijem s trsovima moje loze. Govorili su kako će se oni počupati i spaliti u ognju vječnom. Pa ti Premilosni ostani bez vina pa čak i bez vinjage. A oni će na tržište iznijeti vino za život vječni. Sada udaraju na moju sirotinju. Nju bi mi bacili u tamu gdje stoji plač i škrgut zuba. Jadnu moju sirotinju. Moje ranoranioce, moje mučenike. Moju uzdanicu. One koji život daju za svoju Uniju i svoga Premilosnog. To mi hoće uraditi (glas Premilosnog je sada plačan, u Salonu svjetla muk)! A što je razlog tomu? Jer oni navodno neće kod novčara da kamatare, tako vele. Kao da je malo što mi kamatarimo pa bi i sirotinja, pored toliko posla, trebala ostaviti motiku i poći kamataru. Nije li dosta što mi po vazdan tamo čučimo?

 

Poručujem svima: ja svoju sirotinju ne dam nikom (Premilosni udara šakom o stol)! Oni su moja nada, dapače oni su nada svih nas. Oni su uzdanica svake Unije i najveće blago svakog Premilosnog! Bez njih naše Unije nema, gospodo. Bez njih motika će i u vaše ruke lako ući. Bez njih zaludu ćete dolaziti kamataru. Bez njih zaista će stati jauk i škrgut zubi ali naših gospodo! Jer, naša sirotinja, sirotinja Unije i moje najveće blago, nije više neka neželjena negativna posljedica našega gospodarskog rasta i razvoja, već namjerni proizvod naše politike. Mi ih uzgajamo gospodo jer nam trebaju.

 

Zapravo oni, sirotinja, trebaju i postoje u svakoj struci kojom se čovjek bavi. U kemiji to su primjerice materije vječno žedne i sluđene za vodom, higroskopične. Kao takve namjerno se čuvaju a kada zatreba one piju do besvijesti. Ako im daješ da piju samo malo, one se slude i tako ostaju vječno žedne i vječno požudne za vodom. U tome i jeste tajna opstanka svake Unije. U biologiji to su bakterije, aerobne i anaerobne, koje rade dobar posao za nas a ponekada i loš. U elektrotehnici primjerice, to je nula u sustavu. Da, poštovani, nula! To je naša sirotinja, ona je nula u našem novčanom sustavu! Zamislite neki strujni sustav bez nule! Reći ćete: pa nula je nula! Da gospodo ali bez nje nema struje, nema svjetla, ne rade sustavi za ubiranje i nadzor poreza, ne rade sustavi za naplatu cestarina, mostarina i drugo... Ne postoji razlika potencijala pa ni struje nema. Ako nema sirotinje u mojoj Uniji, ako je bace u tamu gdje stoji plač i škrgut zubi, onda neće postojati razlika potencijala pa ni strujni tokovi novca u moje blagajne. Isključite nulu iz sustava, sustav propada. Izbacite sirotinju iz Unije, Unija propada. To je zakon koji se mora poštivati.

 

Zato ja ne dam moju sirotinju! Nitko mi je neće bacati u tamu. Dapače, želim je razmnožiti po cijeloj mojoj Uniji! I po cijelom selu neka se množi. Mnogi zaseoci, ranije zvani kontinenti i regije, namjerno će ostati čisti sirotinjski, kao rasadnici i garanti našega blagostanja. Moja slavna akademija razmišlja i o plasteničkom uzgoju sirotinje, visokog higroskopnog potencijala i kraćeg roka trajanja radi povećanja učinkovitosti, koja bi se otuda presađivala u naše Unije po potrebi. Čim malakše jedna generacija, sadi drugu.

 

Tri su suvremena temelja na kojima počiva svaka Unija a to su: manipulacija, informacija i dezorijentacija. Takvim Unijama sirotinja je neophodna, ali ne bilo kakva sirotinja već ciljana sirotinja. Gospodo, samo bakterije nam više nisu dovoljne, sirotinja nam je potrebna. Ona ciljana prije svega. U suprotnom, na polju ekologije stradati ćemo i mi i naši džepovi. Zatrpani smo gospodo i sirotinja nam je jedina nada. I u pogledu efikasnosti i u pogledu rentabilnosti. Plastenički uzgoj sirotinje tu je samo jedno od




Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)