PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 

Datum objave:  17. 11. 2009   


VEĆ VIĐENO, autora Željka Raguža; Gdje je dvoje, trećem mjesta nema

 

Izvor: Knjiga "VEĆ VIĐENO", autora Željka Raguža, izdavač "Crkva na kamenu", Mostar, 2009. godina. Drugom svjetskom ratu SAD i Velika Britanija podupirale su četnički pokret od 1941. do 1943. god. U zimu 1943. god. saveznici su počeli pomagati Tito­ve partizane. U 1944. god. broj partizana u Srbiji porastao je s 22.000, koliko ih je bilo u 1943. god., na 204.000. Partizanski vođa Tito zatražio je četničku suradnju ponudom amnestije 17. kolovoza 1944. U rujnu te



godine kralj Petar II. pod britanskim pritiskom pozvao je četnike da se pridruže partizanima. Najveći broj četnika poslušao je kralja i prešao na partizansku stranu. Između 21. studenog 1944. i 15. siječnja 1945. Tito je ponovno pozvao četnike na suradnju i ponudio amnestiju nakon čega je partizanski pokret u Srbiji doživio nagli lažni rast. Na susretu Staljina i Churchilla u Moskvi 9. listo­pada 1944. zaključen je sporazum o podjeli interesnih sfera u Jugoslaviji (50:50%) od na­roda prozvan kao "fifti-fifti nagodba". U Jalti, na Krimu od 4. do 11. veljače 1945. održanje drugi sastanak Roosevelta, Staljina i Churchilla. Odlukom na Jalti AVNOJ je morao u svoj sastav uključiti zastupnike Skupštine Kraljevine Jugoslavije iz 1938. god. Na taj način odlučeno je da se stvori zajednička vlada od partizana i pristalica kralja Petra. Ovakav slijed događaja imao je za posljedicu uključivanje četnika u komunističke upravne i političke strukture. Tijekom zadnjeg rata u BiH bošnjački vođa Alija Izetbegović nastojao se identificirati s Titom. Ratnu situaciju i događaje u BiH pokušao je prikazati sličnom onoj iz Drugog svjetskog rata. U "Domu Armije" pred polaznicima seminara Uprave za moral Štaba Vrhovne komande Armije BiH 9. prosinca 1993. Izetbegović je rekao: "Dakle, na sceni imamo ponovno četnike i ustaše, ali u pu­no gorim izdanjima nego ranije. Imamo i treću vojsku, našu narodnu vojsku. Ja kažem našim vojnicima: Budite kao partizani u prošlom ratu" (Alija Izetbegović, Čudo bosanskog otpora, Sarajevo 1995., str. 14). Nakon velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH u zimi 1993. god. SAD i Velika Britanija u jednom dijelu mijenjaju do­tadašnji odnos prema ratnim stranama u BiH. Takve promjene dovest će do potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. god. i podjele BiH na dva entiteta (49% RS i 51% FBiH). Daytonski sporazum pod američkim i britanskim pritiskom za svoju osnovicu imao je suvremeni sporazum između "četnika" iz RS i "partizana" iz FBiH. Ovakve događaje neki tumače postojanjem za­vjere ili manjkom morala u međunarodnoj politici. Radi se o kontinuitetu interesa koji se te­melje na procjeni da se kontrola u široj regiji najbolje može ostvariti podrškom Srbiji, demokratiziranim četnicima u RS i navodnim partizanima u FBiH.

U zadnjih nekoliko mjeseci traje proces uspostave vlasti nakon posljednjih prošlogodišnjih iz­bora u BiH. Izborima su prethodile ustavne promjene koje su kako je to naglašeno od međunarodne uprave u BiH trebale osigurati konstitutivnost svih triju naroda na cijelom prostoru BiH. Na žalost, pokazuje se da smo od najavljene ravnopravnosti naroda u BiH još daleko. Dopredsjednik RS Ivo Tomljenović posljednjih je dana više puta prosvjedovao zbog potpune isključenosti iz procesa odlučivanja u ovom entitetu, riječima: "Čavićeva sam ikebana." Tomljenović je također istaknuo da će pokrenuti inicijativu za promjene Ustava RS koje bi smanjile neograni­čene ovlasti predsjednika RS. Srpska demokratska stranaka (SDS) predsjednika RS Dragana Čavića Tomljenoviceve izjave nazvala je napadom na ustavni poredak RS: "Neprihvatljivo je bilo kakvo i bilo čije otvaranje pitanja izmjene Ustava RS..." Kao i




Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)