|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Zamorna je. Istina, postala sam informatičarka samo radi miša. A i on nije baš nešto naročito ukusan... A tražila sam optički, pa laserski. Trebam odmora. (autor fotografije: Tomo Raič)
|
|
|
|
|
Umro je naš veliki profesor, čovjek britkog uma i jezika, Prof. dr. sc. Ante Markotić. Kao rijetko tko znao je proniknuti u enigmu BiH stvarnosti te je, razumljivim jezikom, ispričati svakomu: onima u Europi, onima koji su je takvom i činili, djeci, mladeži i svima nama drugim. "BiH ne BiH", poručuje nam sada pokojni profesor i dragi prijatelj mnogih. "BiH je Bermudski trokut na Balkanu" upozoravao nas je. "BiH je etnotektonizirano i etnomeliorirano područje za Hrvate" govorio nam je. Jesmo li ga razumjeli? Bio je redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Zaklada mu kaže hvala za sve i Pokoj ti vječni dragi profesore i prijatelju!
|
|
|
|
|
Usporedo s naporima, padovima i uspjesima, u našem svakodnevnom životu, postoje i trenuci odmora, razonode, malih ljudskih radosti, baš kao što je to nogomet za jednog mladića, koji više nije dijete, ali još nije ni potpuno odrastao čovjek.
Za tom nogometnom loptom trče mnogi, neki iz zabave, neki iz strasti, drugi opet zbog zarade, a nogometaši Međužupne lige Hercegovine pokušavaju taj trk uskladiti sa svojim vjerničkim životom, koliko je to god više moguće. Ne uspijeva im svaki put, trude se, to se vidi na terenu i oko njega, ponekad se zaborave, ujedu za jezik pa ispočetka i tako već ovdje u nas u Hercegovini pet godina. Nije to puno ali nije ni malo. Čestitamo! Ove pete godine u ligi sudjeluju 23 župne momčadi. Nije teško proći u prvih šesnaest, ali dalje jest. U završnicu su stigle ove četiri: Sv. Ivan iz Mostara, sv. Ilija iz Kruševa, Svi Sveti sa Aladinića i Krist Kralj iz Čitluka. Završnica se odigrala 16. svibnja u dvorani Bijeli Brijeg (pokrenite opciju više)
|
|
|
|
|
Josip Matić - Lolo iz Hutova po drugi put zasluženo dobiva zlatne i srebrene plakete za najkvalitetnije ekstra Djevičansko maslinovo ulje iz Bosni i Hercegovini. Zlatnu plaketu za prvo branje, srebrenu za drugo i
|
|
|
|
|
HOTANJ - Već petu godinu zaredom održano je tradicionalno okupljanje iseljenih mještana gradačkog Hotnja, s jednim jedinim ciljem, a to je zabava i međusobno druženje. Susretu na Mokrom dolu nazočila je (pokreni opciju više!)
|
|
|
|
|
U povodu sve učestalijih provokacija stranih vojnih brodova unutar ekološke zone Neuma, Zaklada „Ruđer Bošković Donja Hercegovina“ istupa Deklaracijom pod nazivom: „Hoćemo turiste, nećemo vaše ratne brodove!“ Pokrenite opciju više i pročitajte tekst deklaracije.
|
|
|
|
|
Blagoslov Boga Svemogućega... (fotografiju snimio don Vinko Puljić)
|
|
|
|
|
19. 4. 2007
TEČAJ INFORMATIKE
|
|
|
|
Nastavljen je informatički tečaj, u prostorijama mjesne škole u Hutovu, koja je prošle godine djelomično renovirana. Desetak polaznika, djece i odraslih informatičkoj vještini uči hutovska nevjesta Barbara Konjevod. Gospođa Barbara je jedna od rijetkih nevjesta koja je ostala sa obitelji živjeti u Hutovu. Tečaj je organizirala Zaklada „Ruđer Bošković-Donja Hercegovin“
|
|
|
|
|
19. 4. 2007
TEČAJ ENGLESKOG JEZIKA
|
|
|
U Hutovu u prostorijama osmogodišnje škole održava tečaj engleskog jezika za djecu i odrasle. Da Hutovci, a i mještani okolnih mjesta uče engleski jezik pobrinula se Antonija Mustapić profesorica. Jeli to priprema za turističku sezonu ne znamo, ali je profesorica inače najmlađa hutovska nevjesta za pohvalu, pošto tečaj drži bez naknade. Hutovo je centar neumskog zaleđa koje osim etnografske zbirke ima i drugih turističkih zanimljivosti pa se mještani spremaju za seoski turizam. Tečaje su organizirali Zaklada „Ruđer Bošković-Donja Hercegovina“ i Društvo prijatelja starina „Hutovo“.
|
|
|
|
|
Pokušaj da se za stalno ne utrnu naša obiteljska ognjišta je i razlog osnivanja udruge „Ognjišta“ u Dubrovniku. Udruga je osnovana 15. ožujka 2007. godine. Da se ne zaboravi i da se sačuva rodni kraj i da potomci znaju odakle vuku korijene pobrinula se grupa Dubrovčana rodom iz sela starih Čarića: Drijena, Radetića, Žukovica i Hotnja, koja pripadaju župi Gradac i općini Neum u BiH. Kako nam rekoše osnivači, glavna djelatnost Udruge Ognjišta, biti će rad na očuvanju običaja, povijesne i kulturne baštine, te zaštita okoliša na području spomenutih sela. Sudjelovanje u organizaciji svih vjerskih obreda i svečanosti u dogovoru s Crkvenim vlastima i po njihovom zahtjevu. Poticati aktivnost svojih članova u radnim akcijama uređenja pristupnih cesta u i kroz navedena sela. Uređenje okoliša, groblja u selima, te i druge aktivnosti na očuvanju života i opstanka rodnog zavičaja. Za predsjednika Udruge Ognjišta, izabran je Grgo Pavlović, potpredsjednik je Miro Krmek i tajnik Mato Krmek. Adresa Udruge Ognjišta: Mokošica, Vinogradska 28. R. Hrvatska. Podržavamo osnivanje udruge i nadamo se uspješnoj suradnji na istom polju i ciljevima Udruge Ognjišta, Zaklade „Ruđer Bošković-Donja Hercegovina i Društva prijatelja starina „Hutovo“. Preko stranica Zaklade i Lista Vrutak prenosit ćemo vijesti o radu naših „Ognjišta“.
|
|
|
|
|
Janja je invalid postala kao beba od godine i po dana i od tada nije stala na svoje noge. Nije se predala nastavila je živjeti život invalida koji ne čekajući tuđu pomoć i milostinju radeći uzdržavala sebe i cijelu obitelj. Osoba jaka i vesela duha, razgovorljiva, spremna pomoći svakome. Nikada nije tražila samilost i pomoć, već je, dapače, pomagala druge i stalno se molila Boga da joj Bog da snage za život. Molila se i za drug ljude potrebne božije pomoći. Molila se u Domovinskom ratu za hrvatsku vojsku i poginule branitelji i ne prestaje za njih moliti. Janja nam priča:
„Nisam puno naplaćivala zato da imam toga više radit. Bilo ih je koji nijesu mogli platit, pa bi pokojna mama rekla: Nemoj mu naplaćivat pođi od sebe, pa nema ni on. Tako ti i jes. Dosta sam ih naoputila bes plaće, pa opet bi se ostalo živo.
Majka Anica mi je bila s Previši od Previšića, otac Ilija, imam dvije sestre Dragicu živi sa mnom i Cviju udatu i braća pok. Vidu i Šćepana. Rodila sam se koncem četvrtog mjeseca 1934. godine u Bajovcima.
Eto tako ti je to bilo, nijesam na nogam mogla hodat nego na koljenima i rukam, eto tako puzala, a ha. Kad sam odrasla onda sam sve radila, duhan nizala, listala, ovce strigla, krumpiru vadila sve sjedi polako se pomiči i vadi pa onda dođi ćaća pa pokupi i odnesi. Sve sam radila. Kad sam počela opanke oputit(izrađivati) bilo mi je 18 godina, sve po malo, pomalo, bilo mi je potreba, a toliko mi je i želja bila, jerbo smo mi od toga mog rada živjeli.
Prestala sam oputit kad mi je majka umrla 1984. jer mi je trebalo u kući nešto sigurat, očistit i tako. Nijesam mogla oputit.“
Janja živi sa sestrom Dragicom takođe invalidom, žive od minimalne neredovne socijalne pomoći. Žive u Bajovcima, u općini Čapljini.
Janjina kuća je stotinjak metara dalje od vrela Desila, gdje su arheolozi nedavno pronašli ilirski brod. Janjinu priču kako je izrađivala opanke i hranila obitelj objavit ćemo u sljedećem broju Vrutka.
|
|
|
|
|
Mama, mene je strah! Hvala Bogu što si ti sa mnom. (Snimio don Vinko Puljić)
|
|
|
|
|
|
Probleme pristupa našoj stranici rješavamo. Molimo za strpljenje. U Velikom tjednu nećemo objavljivati nikakve priloge osim one tematski vezane za to sveto vrijeme. Za naše posjetitelje pripremamo dvije izuzetne izložbe: "Kamen u staroj crkvi Sv. Ante na Humcu", autora fra Žarka Ilića (za sve nas rasute po svijetu koji se te crkve sjećamo) i "Kamen u Križu Gospodinovu". Uz to ćemo u ovom tjednu objaviti i jedan kratki komentar. Hvala.
|
|
|
|
|
Evo nekoliko podataka o Vinku Puljiću, njegovoj braći i sestrama i roditeljima.
Vinko Puljić rođen je 18.08.1930 godine u Nevesinju, crkveni dokumenti vode mu se u Mostaru u samostanu.
Otac mu je dao krivu godinu rođenja 1932 godinu da ne ide na omladinske radne akcije, pa mu je u svjetovnim dokumentima i osobnoj karti upisan datum rođenje 15.08.1932 godine.
Vinko se oženio 1956 godine sa Danicom Krnjić i od
|
|
|
|
|
U istinitost stare poslovice da "krv nije voda" mogli smo se uvjeriti ovih kada smo na Donjem Brštaniku zatekli dvije neobične gošće iz daleke Australije. Anđelka Obradović, čiji je otac Slavko rođen na Donjem Brštaniku, zaželjela je
|
|
|
|
|
|
Uveli smo novu rubriku: korisni linkovi.
|
|
|
|
|
Pismo upravitelja župe Nevesinje, don Ante Luburića, koje se odnosi na obnovu života hrvatskih katoličkih obitelji Nevesinja i obnovu porušene župne crkve, donosimo u cijelosti (pokrenite opciju više). Pismo odiše vjerom i nadom u bolji život svih na ovom prostoru, ali posebice Hrvata katolika koji su tu preživjeli Kalvariju tijekom dva posljednja rata i poraća. Uskoro će, ako Bog da, na istom mjestu nići nova, stara kamena ljepotica. Bogu na slavu, nikomu na prkos, za duhovnu i materijalnu korist svih. Hvala Bogu, kameno gradivo crkve je spašeno što će se značajno odraziti na cijenu obnove ali će imati i duboko simbolično i duhovno značenje (lokaciju deponiranog materijala također pogledajte opcijom više). Obnova crkve zavisi i od svih nas. Poduprimo ovaj projekt i druge projekte nevesinjskog kraja!
|
|
|
|
|
|
Autor napisa o "Paši" nam je poslao dopunjeni tekst. Mi smo njime osvježili postojeći. Riječ je o vrlo vrijednom i izvornom svjedočenju o ljudima našega prostora a proteklog vremena, te molimo ponovo ga pročitajte!
|
|
|
|
|
Netko drži govor na gori, pa se žurim!
|
|
|
|
|
|
U pripremi je objavljivanje rada na našoj stranici, autora Prof. dr. Pere Marijanovića, pod nazivom: REFORMA VISOKOG ŠKOLSTVA U SUSTAV STVARANJA POSLUŠNOG SVIJETA, koji je publiciran u časopisu SUVREMENA PITANJA, izdanje Matice hrvatske u Mostaru, godište I, broj 2, stranica 64 do 70, listopada 2006., časopis za prosvjetu i kulturu. Rad je posvećen analizi Bolonjske demagogije i kaosu koji je nastao u sustavu visokog školstva zbog nje. Rad je nastao prepričavanjem dijela sadržaja knjige KAOS I DETERMINIZAM U BiH (2), u izdanju nakladničke kuće Gral Široki Brijeg, istog autora.
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|