|
 |
|
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|

|
|
|
|
|
|
|
1. 3. 2007
Danas smo uvrstili u naš muzej...
|
|
|
Priloge o divljem voću u Crnićima smo uvrstili u naš virtualni muzej Prirodno nasljeđe. Priloge o dva nova natpisa u Hercegovini smo uvrstili u naš Virtualni muzej Kulturno nasljeđe. Prilog o Nikoli Vujinoviću, našem velikom zaboravljenom istraživaču svjetskog glasa, također smo uvrstili u naš Virtualni muzej Kulturno nasljeđe.
|
|
|
|
Bože, kako sam proveo ovaj dan u Tanzaniji?
|
|
|
|
Bože, hvala ti na vodi koju si, u svojoj mudrosti, skrio u utrobu zemlje od zlih ljudi. I hvala ti na ljudima koji su je tamo za nas pronašli! (snimio don Vinko Puljić)
|
|
|
|
Zaklada „Ruđer Bošković-Donja Hercegovina“ već drugu godinu u Hodovu organizira tečaj iz rada na računalu. U tijeku je tečaj powerpointa za one koji su prošle godine, odslušali osnovni tečaj. Radi uporabe računala u nastavi, polaznici tečaju su nastavnici i profesori škola sa područja općine Stolac. Sa njima su učenici koji su prošle godine sudjelovali u izradi i prezentaciji kulturno- povijesne baštine općine Stolac, povodom istraživačkog dana mladih. Učenici će i ove godine sudjelovat na multimedijalnoj prezentaciji kulturne baštine na „Stolačkom kulturnom proljeću“. Do sada je u Hodovu, u organizaciji zaklade, osnovni tečaj rada na računalu pohađalo preko 200 polaznika.
U organizaciji zaklade i u Hutovu će se organizirati tečaja iz powerpointa za polaznike koji su prošle godine polazili osnovni tečaj rada na računalu.
|
|
|
|
Jučer smo posjetili Neđu Pavlovića i njegovu suprugu Dragu rođenu Kulaš, u Gornjom Žukovicama, ili kako narod kaže Zaprašna Glavica. Nedaleko od Neđina doma je špilja Šarajića peć koju smo s Neđom u nekoliko navrata posjetili, a on je najbolji poznavatelj ove izuzetno lijepe špilje ispred koje je kameni most, kako Neđo kaže: „Čudo prirode!“. Ovaj put smo Neđu posjetili sa namjerom da nam kao vrstan guslač i pjevač otpjeva bar jedu od 130 pjesama koje je uz gusle pjevao, a koje je naučio, kako reče iz pjesmarica od fra Andrije Kačića Miošića i pjesmarice o Mijatu Tomiću. Iznenadili smo ga jer nije guslao već 15 godina, jer kako reče: „Nema više kome pjevat, jer nema naroda ni sjela!“. Izdiktirao nam je nekoliko junački pjesama u diktafon i obećao da će „namirit“ gusle dok ga drugi put posjetimo. Neđo je vrstan pjevač bećarca i kako reče pet ganga, jer svako područje je imalo posebno pjevanje gange. Duže smo se zadržali u Neđinu i Draginu domu uz priče i zgode iz njihova života o čemu ćemo pisati drugom prilikom. Ipak moramo spomenuti da je Neđo 18 godina radio u Čapljini. Svako jutro dizao se u 3 sata i išao pješke 9 kilometara do Hutova odaklen bi lokalnim vlakom u 5 i 40 vozio se u Čapljinu. Tako je svaki dan prelazio pješke 18 kilometara. Draga i Neđo žive u sretnom braku već 46 godina, rodili su dvije kćeri (udate) i sina. Žive sami i Neđo se sjeća dana kada je u njihovu domaćinstvu bilo 18 čeljadi. Petorica iz njegova doma Mato, Niko, Pavo, Spasoje i Ivo odselili od 1948. do 1950. u Jakšić u Požegu u Hrvatsku. I danas su od njih tamo brojne obitelji. Kad Neđo „namiri“ gusle ponovo ćemo ga posjetiti, snimiti da se sačuva dio narodnog, folklornog blaga našega kraja. Na kraju nam je Neđo zapjevao i bećarac: „Nema raja bez rodnoga kraja, ni miline bez Hercegovine!“
|
|
|
|
Zbog teže bolesti u obitelji Pero Marijanović više nije u mogućnosti svoje priloge objavljivati na ovoj stranici. Zbog prirode bolesti nema niti pristupa Internetu ovih dana. Vjerujemo u Boga kako će se sve dobro završiti te će uskoro nastaviti s radom na stranici.
|
|
|
|
Na prigodnoj svečanosti pred mnogobrojnim uzvanicima, gostima, čapljincima ljubiteljima umjetnosti, otvoren je dio Hrvatskog kulturnog središta. Posjetitelji su imali priliku vidjeti dio bogatog fundusa slika i skulptura koje je Čapljini darovao prof. dr. Vjeko Božo Jarak. Otvarajući izložbu, povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić naglasila je da posjetitelji mogu vidjeti više remek-djela i cjeloviti tematski ciklusa pojedini autora, nego što bi se to moglo kazati za veliki dio javnih galerija ili muzeja u BiH i Hrvatskoj. Na otvaranju su nastupili muška klapa Zlatna dolina iz Čapljine i zbor osnovne škole Lipanjske zore iz Višića. U sklopu novootvorenih prostora uz galeriju nalazi se i knjižnica.
|
|
|
|
U školskoj športskoj dvorani „Hodovo“ kod Stoca, pod pokroviteljstvom Općinskog poglavarstva Stoca, održan je božićno-novogodišnji judo turnir na kome je sudjelovalo 196 natjecatelja iz 5 klubova. Predsjednik judo kluba „Hodovo“ iz Hodova prof. dr. Pero Marijanović je bio spriječen zbog obaveza, pa je turnir u njegovoj odsutnosti otvorio Vjeko Prroleta, tajnik kluba i glavni organizator. Osim domaćina i organizatora turnira judo ekipe iz Hodova, sudjelovale su i ekipe „Hercegovca“, Mostara, Širokog Brijega i Berkovića. Nakon zanimljivih i dosta neizvjesnih dvoboja u kojima su sudjelovali natjecatelji rođeni 1991. i u sljedećim godinama u 8 kategorija počevši od 25 do 100 kilograma kod djevojčica i dječaka. Najuspješnijim natjecateljima medalje je podijelio ing. Srećko Marijanović, direktor Hercegovinainvesta iz Stoca i član kluba. Tom prigodom podijeljeno je preko 100 medalja zlatnih, srebrenih i brončanih. Najmlađi pobjednik bio je šestogodišnji Ivan Marijanović u kategoriji natjecatelja do 25 kilograma. Športsku pravdu na turniru dijelili su poznati judo suci Karlo Prskalo i Jovo Višekruna. Ovo natjecanje je pratilo oko 500 gledatelja. Medijski pokrovitelj turnira bio je „Obični radio“ iz Stoca.
|
|
|
|
5. 11. 2006
VAŽNA OBAVIJEST
|
|
|
Zbog kvara na našem računalu izgubili smo dio prispjelih priloga. Molimo sve koji su nam poslali priloge a nisu objavljeni, da to još jednom učine. Ravnatelj.
|
|
|
|
5. 11. 2006
Obavijest darovateljima: Pavao Obradović otputovao na operaciju u Njemačku
|
|
|
Zahvaljujući darovima dobrih ljudi iz cijele BiH i RH, šesnaestogodišnji Pavao Obradović iz Jasoča jučer je otputovao u Njemačku na operaciju, u nadi da će se vratiti zdrav. Mi smo posjetili njegovu majku i u ime svih darovatelja zaželjeli mu brzo ozdravljenje i oporavak. Po njegovu povratku iz Njemačke opet ćemo vas izvijestiti o uspjehu operacije. Njegova majka nas je još jednom zamolila da se zahvalimo svima koji su pomogli, a posebice jednoj nepokretnoj starici iz Mostara, koja je od svoje preskromne mirovine izdvojila dio i poslala zajedno s molitvom za Pavlovo ozdravljenje.
|
|
|
|
Danas se sjećamo onih koji nas prate s Neba.
|
|
|
|
U našoj informatičkoj učionici na Hodovu počeo je ovogodišnji tečaj informatoke. Trenutno, tečaj pohađa više od 40 pristupnika. Tečaj vode: Marija Proleta, studentica i prof. Mirko Bošković. Nakon ovog tečaja započinje napredniji tečaj PowePointa. Polaznicima želimo mnogo uspjeha. U pripremi je sličan tečaj i na Hutovu. Zahvaljujemo se Vladi RH koja nam je omogućila organizirati ove tečajeve.
|
|
|
|
40. I kad je zapovijed Naša pala i voda s površine Zemlje pokuljala, Mi smo rekli: "Ukrcaj u lađu od svake životinjske vrste po jedan par, i čeljad svoju - osim onih o kojima je bilo govora - i vjernike!” - a malo je bilo onih koji su s njim vjerovali.
41. I on reče: "Ukrcajte se u nju, u ime Allaha, neka plovi i neka pristane! Gospodar moj, uistinu, prašta i samilostan je."
42. I ona ih je ponijela na valovima velikim kao brda i Nuh zovnu sina svoga koji se nalazio podaleko: "O sinko moj, ukrcaj se s nama, ne budi s nevjernicima!” -
43. a on reče: "Skloniće se na kakvo brdo koje će me od vode zaštititi." - "Niko danas Allahove kazne neće pošteđen biti, osim onoga kome se On smilovao!” - reče Nuh, i val ih razdvoji, i on potopljen bi.
(Kur'an)
|
|
|
|
Autor fotografije: don Vinko Puljić.
|
|
|
|
21. 10. 2006
Najava projekta
|
|
|
Započet ćemo prikaz rada "Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?" autora Ive Lučića. Prikaz rada je u nastavcima. Izvor: Stolačko Kulturno Proljeće, Godišnjak za
povijest i kulturu, godište IV, godina 2006., Matica hrvatska Ogranak Stolac, stranica 7 do 31.
|
|
|
|
Knjiga "KAOS I DETERMINIZAM U BiH 2", autora Pere Marijanovića, bit će predstavljena javnosti 20. 10. 2006. godine (petak) u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Predstavljanje će započeti u 19 sati. U programu učestvuju: Ivan Sivrić, Zdenko Ćosić, Prof. dr. sc. Ivo Čolak, Grgo Mikulić i Djevojačka skupina Vidoštačka Kraljica iz Stoca. Knjiga je tiskana u nakladi Gral iz Širokog Brijega. Svi smo pozvani.
|
|
|
|
Radost na zdencu! (fotografiju snimio: don Vinko Puljić)
|
|
|
|
#4Kad Gospodin dozna da su farizeji dočuli kako on, Isus, okuplja i krsti više učenika nego Ivan - (2) iako zapravo nije krstio sam Isus, nego njegovi učenici - (3) ode iz Judeje i ponovno se vrati u Galileju. (4) Morao je proći kroza Samariju. (5) Dođe dakle u samarijski grad koji se zove Sihar, blizu imanja što ga Jakov dade svojemu sinu Josipu. (6) Ondje bijaše zdenac Jakovljev. Isus je umoran od puta sjedio na zdencu. Bila je otprilike šesta ura. (7) Dođe neka žena Samarijanka zahvatiti vode. Kaže joj Isus: "Daj mi piti!" (8) Njegovi učenici bijahu otišli u grad kupiti hrane. (9) Kaže mu na to Samarijanka: "Kako ti, Židov, išteš piti od mene, Samarijanke?" Jer Židovi se ne druže sa Samarijancima. (10) Isus joj odgovori: "Kad bi znala dar Božji i tko je onaj koji ti veli: 'Daj mi piti', ti bi u njega zaiskala i on bi ti dao vode žive." (11) Odvrati mu žena: "Gospodine, ta nemaš ni čime bi zahvatio, a zdenac je dubok. Otkuda ti dakle voda živa? (12) Zar si ti možda veći od oca našeg Jakova koji nam dade ovaj zdenac i sam je iz njega pio, a i sinovi njegovi i stada njegova?" (13) Odgovori joj Isus: "Tko god pije ove vode, opet će ožednjeti. (14) A tko bude pio vode koju ću mu ja dati, ne, neće ožednjeti nikada: voda koju ću mu ja dati postat će u njemu izvorom vode koja struji u život vječni." (fotografiju snimio: don Vinko Puljić)
|
|
|
|
Obvezan jutarnji sastanak prijatelja. Potom kratko poziranje za povijest. Zatim trk u školu ... i poziv svima nama da se vratimo bar jedan korak bliže djetinjstvu. Svijet će tada mnogo ljepše izgledati. (autor fotografije Tomo Raič)
|
|
|
|
19. 9. 2006
Završena izložba slika ""PORUKA, ŽIVOT I RADOST ČESMINE U ČEPIKUĆAMA"
|
|
|
Završili smo izložbu slika na temu "PORUKA, ŽIVOT I RADOST ČESMINE U ČEPIKUĆAMA". Ideju su nam dale razgranate grane česmine koje svjetlom "pišu" na plavetnilu neba sela Čepikuće. Smijemo li, u ovoj eri industrijske ljudske robotike, trošiti energiju na to? Krademo li time dijela "kamati na kamatu, interesu na interes"?
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|