|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Aladinići na Svi Sveti 2007.
|
|
|
|
|
U rubrici Blago moga kamenjara započinjemo slikovni prikaz smotre folklornih skupina na Aladinićima, dana 1. 11. 2007. Prikaz donosimo pod nazivom "Hrvatski narodni preporod u BiH - zapaljeno nebo, Aladinići 1. 11. 2007."
|
|
|
|
|
Već smo pokušali opisati grmeću tišinu Hercegovine uz pomoć naših pjesnika. Danas je promatramo s aspekta jednog sna blizu Bregave. Pjesma TONUĆI U SAN autora Srećka Marijanovića. Izvor: zbirka pjesama Dvije trećine, autora Srećka i Bernarda Marijanovića. (više)
|
|
|
|
|
Volta i Obećana vrata. Što je iza njih, osim zaključanog bakina bauna? Pogađajte. Selo Radetići, općina Neum. (Volta uvrštena u naš Virtualni muzej) Fotografija Davorina Bulića.
|
|
|
|
|
Bezbroj je čeznutljivih slika zaleđeno ispred ovakvih domova, u našoj svijesti. Da probudimo neke od njih? Možda one iz ranog nedjeljnog jutra? Dogovoreno. Baka je već kojih pola sata nagnuta nad svojim baunom. Gore na tavanu. Čulo se kada se popela strmim stubama. Donijeti će pregršt suhih smokava unucima i jednu mirisavu jabuku unučici. Neka, neka svi znaju kako je ona bakinu srcu nešto posebno. Nalik je na baku, ko jaje jajetu. Ponosna je ona na to. A i život joj neće biti lak. Život žene nikada nije lagan ni jednostavan. Odgovorna je zadaća pred njom. Voli baka jednako i svoje unuke, ali ne berite vi brige. Snađu se oni! Mama kuha puru dolje u kuhinji. I pegla odjeću djeci. Eto, još malo pa trk na misu. Prva su zvona već zvonila. Da, vidiš čovjek uvijek nešto zaboravi! Zorice, ma zalij to cvijeće, sunce moje. Kada danas upeče zvjezdan sasušiti će se. Ne ti Ivane, ne ti. Ostavi bukaru, reko ti. Pola bi polio po cvijeću a pola po braći. Odudari! Hej Stanko, zakopčaj to dugme, jadničak moj. Ta nećeš valjda takav u crkvu! Vama djeco po suhu smokvu. Zorice srce moje, tebi jabuka. Ona sluša baku. I pazite djeco po kom svecu će biti misa. Pitati će vas baka kada se vratite. One vodene pištolje da ste ostavili doma. Prskajte se kada pođete za ovcama! (Obiteljski kameni dom Hutovo, fotografija Davorina Bulića iz Neuma)
|
|
|
|
|
Jeste li, poštovani posjetitelju, vični osluškivanju tišine u Hercegovini? Trebate odabrati neki hlad, možda smokvin, zatim leći na vrelu zemlju, energično zamahnuti rukom i otjerati dosadnu muhu s mokrog čela te potom ruke saviti ispod glave. Gledajte cijelo vrijeme na jug, prema Biokovu. I osluškujte tišinu. Ona poput grmljavine dolazi odsvuda; odozdo, ispod vas, odozgo, iznad vas, s juga, sa sjevera… Odsvuda. To su valovi koji vas jednostavno zapljuskuju grmljavinom tišine. Takva je Hercegovina.//
Možete ploviti zvukovima njene tišine, kuda god želite. Onako s rukama ispod glave. Ili ćete radije slušati vječnu zvonjavu njenih zvona. To je najglasnija tišina u Hercegovini. Zvone li to zvona sa zvonika zakopane crkva tamo negdje na vrhu Vranice, ili zvukovi dolaze s juga? Od Biokova?//
Nebrojeno tajanstvenih svjetova sječe Hercegovinu; stećci su njihovi
|
|
|
|
|
Završimo ovaj radni tjedan ovom prekrasnom panoramskom slikom Prisoja u Tomislavgradu, autora Tome Raiča. Neka nas zatekne, ma gdje god bili u svijetu, u sreći i radosti. Neka nas potakne na razmišljanje kako obnoviti stare očeve napuštene dveri. Tamo gdje smo bili istinski sretni držeći maminu ruku. Gdje nam je bilo jedino istinski toplo u životu. Jer je tamo i prah naših djedova!
|
|
|
|
|
Jeste li, poštovani posjetitelju, jutros obrali duhan? Vrlo rano, prije sunca? Sve one žute listove? Podbirinu? Dobro. Sada ga, pod smokvom, razlistajte u mali, srednji i veliki. Pa nižite. Nemojte da nanizani kanapi duhana dočekaju popodne! Svako malo ih zavješajte da se suše. U ligu naravno. Ta nećeš ih odmah valjda na sunce?! Zatim operite ruke pa još malo odspavajte, iako je kasno poslijepodne. Sutra ćete se igrati. Danas sanjajte vagu, mama će vam kupiti pisak za nagradu! A, ako slučajno ne znate nizati duhan, pokrenite opciju više i pročitajte pjesmu NEMOJ ZORO DA NAS BUDIŠ, autora Srećka Marijanovića. Izvor: Zbirka pjesama Dvije trećine, autora Srećka i Bernarda Marijanovića.
|
|
|
|
|
Panoramski prikaz sela Cerovo i pogled na Žabu, sa njene sjeverne strane. Vide se Velike i Male viline ploče. Autor fotografije Davorin Bulić iz Neuma. Fotografija je snimljena povodom pisanja monografije Neuma. Koristimo ovu prigodu pozdraviti sve cerovljane ma gdje bili u svijetu. Uskoro na našem IS-u započinjemo prikaz ovoga sela te nekropole stećaka u Knešpolju, općina Široki Brijeg i nekropole stećaka Seline, općina Grude. Pozivamo na suradnju.
|
|
|
|
|
Još upaljene ilinštačke zublje likuju
Nad sprženom grudom naših pradjedova... A onda se opet, po tko zna koji put (kao da je broj našem čovjeku uopće važan!) rađa nada. Ne samo nada, već čvrsta vjera! Vješat će se grozdovi našim srcima
Djeca će opet pred potjerom vratat
Proradit će žuborni dječji vrutak ... Izvor: zbirka pjesama u pripremi za tisak.
|
|
|
|
|
|
Pokrenite opciju više i pročitajte pjesničku viziju rodne grude u nemilosrdnom plamenu, kada vam gori sve što ste imali i voljeli u životu; naše šume i naše smilje i kovilje. Autor Ljubo Krmek.
|
|
|
|
|
U stolačkoj općini sve se više posvećuje pažnje sadnji vinove loze koristeći suvremene znanstvene metode iz te oblasti. U tome cilju je formiran eksperimentalni rasadnik domaće žilavke u Vidovu Polju u Stocu od strane poljoprivrednih stručnjaka iz Stoca a u vlasništvu poduzeća „Duhanska stanica“ d.d. Stolac. Rezultati koji su se dobili iznenađujuće su dobri pa postoje ozbiljna razmišljanja da se sa ovim poslovima nastavi raditi za šire tržište.
|
|
|
|
|
Pozdravljamo dolazak zime 2007. ovom fotografijom Tome Raiča. Mećava na Blidinju. Ili poruka: Ne boj se, ja sam s tobom!
|
|
|
|
|
22. 10. 2007
Neum je neponovljiva ekološka zona Jadrana i mjesto susreta čovjeka s izvornom prirodiom, dakle sa Stvoriteljem!
|
|
|
Vijest koju smo primili ovih dana i koja govori o tome kako mladi Neuma sve više postaju subjektom njegova razvoja i očuvanja izvorne prirode, silno nas je razveselila. Prema toj vijesti, mladi čvrsto stoje na svojim hrvatskim roditeljskim korijenima s pogledom uprtim u budućnost i u razumni razvoj svoje regije, vjerujući u potrebu susreta sa svim ljudima dobre volje, bilo koje vjere i nacije, koji će im doći uživati u izvornoj prirodi toplog i jedinstvenog mora, te se upoznati s njima i njihovim svetim korijenima ali pružiti im priliku da i oni upoznaju druge i tako obogate sebe i svoj kraj. Samo, oni neće politizaciju svoga zavičaja, neće zveckanje oružja i teror ratnih brodova, neće otvaranje novog Kosova u Neumu. Oni neće ratne i druge luke u svom ekološkom zaljevu. Oni ne pitaju strane Ratne mornarice, koje se u službi zastrašivanja i kojeg barela nafte šepure ekološkim zaljevom i zveckaju oružjem ne bili stvorili novo Kosovo, što njihovi mladi čine jer je to njihova unutarnja stvar. Žele samo da ih ostave na miru. Ne žele osvajačke politike drugih naroda uvijene u takozvane državne interese. Jedini državni interes BiH je služiti narodima i pojedincu. Hoćemo vaše turiste, nećemo vaše ratne brodove, čuje se iz njihovih mladih duša. Mi smo svoju ljubav, onu vječnu i neupitnu, nacrtali na našem neumskom kamenu! Ni svi vaši ratni brodovi, kada bi ih množili s tisuću, tu našu ljubav ne bi izbrisati. Neum je bio, i takav trajno ostaje, onaj pitoreskni kutak našega planeta gdje se čovjek susreće s izvornom prirodom i toplom dušom hrvatskog težaka, dakle sa samim Stvoriteljem. Takav je bio i takav će vječno ostati! Mladi pozivaju sve u taj hram prirode i njenog Stvoritelja na susret i druženje ali bez politike i politikanstva. Uskoro kreće prostorni plan njihove županije i oni hoće i moraju biti u središtu odlučivanja, dapače oni trebaju reći kakav Neum žele u budućnosti. Jednako kakvo pravo pripada svim mladima u BiH i cijelom svijetu, kada je njihov zavičaj u pitanju, ali preko njega i cijela država u kojoj žive. Jer svi ti silni titulaši, okupljeni oko hegemonijskih skupina, koji se kače uz skute novostvorenih država ne bili se dočepali tuđeg prostora za račun samo svoga naroda, ti novovjeki podli osvajači, pripadaju samo prošlosti i odlaze u zaborav, dok Neum ostaje samo njima. Tako poručuju svijetu. Njihovi djedovi su, u najturbulentnijim povijesnim vremenima, znali očuvati hrvatske korjene Neuma, znati će i oni. Na dobrobit svih u BiH i cijelom svijetu.
|
|
|
|
|
Za skori vikend, dragi posjetitelji naše stranice, darivamo vas cvijećem s Divina groba. Fotografija Tome Raiča.
|
|
|
|
|
Kako ćete doživjeti selo svoga oca kada se jednoga dana, kada porastete, sa njim susretnete? Vi i selo vašega oca. Oči u oči. A na raspolaganju vam je samo brzojav. I otac koji željno čeka da mu sve ispričate o njegovu selu. Evo jedino mogućeg rješenja. Izvor: Osjećaji i razmišljanja, zbirka pjesama, stranica 37.
|
|
|
|
|
Nastavak.
|
|
|
|
|
Poštovani posjetitelju, zahvaljujući našem Tomi Raiču i nekada maloj Tori a danas majci povelike obitelji, ovaj vikend vas vodimo u čarobni svijet Terapijske zajednice Sv. Duh u Rotimlji. Tamo ćete vidjeti plodove kamene Hercegovine u službi čovjeka kome je pomoć potrebna. I nalazi je. Pokrenite opciju više. Galeriju slika ćemo urediti u nastavcima.
|
|
|
|
|
To je vijest koja će mnoge obradovati. Prvo zato što je stara crkva definitivno "preživjela" vrijeme pomodarstva i trajno našla svoje mjesto uz modernu gradnju. Tako će nas i dalje radovati svojim živim kamenim zidovima, na kojima su zapisane dirljive, nebrojene priče mnogih koji su od sveca tražili pomoć. Kao da su, činom obnove, suvremeni naraštaji u duhu Općinstva svetih, ispruženih ruku krenuli u susret onim davnim generacijama koje su i po tri i više čela znali zavjetno pješačiti do sveca, goneći samo teške bolesnike na konjima. Vjerujemo kako će i ova slika koju objavljujemo diljem svijeta obradovati mnoge duše koje se trajno sjećaju živog crkvenog kamena i blagog sveca u Staroj crkvi Svetog Ante na Humcu. Zaklada najiskrenije čestita odgovornima na odluci o obnovi crkve a vrsnim majstorima i njihovim nadzirateljima na izvanrednom graditeljskom zahvatu!
|
|
|
|
|
Naš Tomo Raič poklanja svima ovu fotografiju Neponovljivog prijateljstva, a posebice našima malenima. Upravo njima zavide odrasli, jer ovo više ne mogu učiniti!
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|