|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Na ta i slična pitanja odgovorio je, između ostalih, i Mijo Maslać Bokemić pišući obiteljsku monografiju POGLED U RODOSLOVLJE I PLAM LJUBAVI (vidjeti rubriku Knjige, časopisi, radovi). Knjiga, u formalnom smislu, predstavlja obiteljsku monografiju ali su joj korijeni dublji. Mnogo dublji. Oni su položeni na samu duboku i iskrenu obiteljsku ljubav, ljubav za svoje najbliže, svoju obitelj, svoj rod i svoj Narod. Zato je ono što je autor ove monografije nazidao na tim temeljima vječno, neprolazno i vrijednije od jedne monografije, bez obzira što izrečeno nije strukovna ocjena autorova djela. Ona je, sasvim sigurno, ispravna ocjena onog živog maltera kojim je on zidao radnju svoje monografije, a to je ljubav za svoje i svoj narod. Zato ćemo u ovoj monografiji naći odgovore na mnoga pitanja, ali i na ono nama danas najpotrebnije: što ja to mogu učiniti za svoj rod, narod i Domovinu? Položite, poštovani posjetitelju, jedan kamičak u zajedničku nam narodnu Kulu života, nek on označi vaš život za vječnost. Ne mora to biti kamena gromada ili kamen živac, kako to učini naš Mijo.
|
|
|
|
|
Izvor: zbirka pjesama "Osjećaji i razmišljanja, moja treća pobjeda", stranica 13. Opcija više.
|
|
|
|
|
Da vam vinograd dobro rodi, da vam bačve budu pune, da često dižete bukaru punu rujnog vina dočekujući drage goste, da vam se rodi dosta zdrave djece, da oženite sina i dobijete zeta! Neka vam sve to bude sa srećom! I dođite na Blidinje.
|
|
|
|
|
Park prirode Blidinje u stalnom je razvoju svoje turističke ponude. A, i pored toga, ima još mnogo svijetu ponuditi i pokazati. Mnogo onoga što je jedinstveno na njegovim prostorima. Onoga što možete vidjeti i doživjeti samo na Blidinju.
|
|
|
|
|
Slikovna prezentacija "Ivonjska klijet" naš je doprinos razvijanju svijesti kod svih nas o postojanju zajedničke nam Domovine, tamo gdje su se naši preci davno naselili. Hirovi povijesti dijelili su je na različite države, uvijek kao ustupke hegemonijskim težnjama za širenjem na toplo more. Možda je, u tom pogledu, najgorču poruku poslala današnja BiH. Nakon uspostave F BiH, sve državne snage su usmjerene u preotimanje prostora, progon naroda, zabranu jezika i svih duhovnih sloboda koje pripadaju samo svakom Narodu, a niti jednoj državi. Davno zamrlom zveketu sepeta po kršćanskim prostorima, danas odgovara besramna prisila gledati i plaćati tuđu televiziju. To je najcrnji terorizam koga jedna država uopće može nametnuti jednom narodu. Sepeti su zauvijek odnosili mušku djecu, danas je lov na ljudsku dušu. A sve u cilju širenja jednoga naroda na prostor drugoga, zašto je najbesramnije iskorištena zajednička država. Mi, i pored toga, prihvaćamo današnji politički ustroj kao povijesnu nužnost, državi poklanjamo iskrenu i neupitnu lojalnost, ali je ljubav rezervirana samo Domovini. Zahvaljujemo studentima Geotehničkog fakulteta Varaždin, Sveučilišta u Zagrebu, na prilozima koje ćemo vam, u nastavcima, pokazati. Pokrenite opciju više i uživajte u Najljepšoj!
|
|
|
|
|
Izvor: zbirka pjesama Milogledi, autora Ljube Krmeka, stranica 21. Opcija više.
|
|
|
|
|
Da je hrvatska ljubav prema Domovini univerzalna, jednaka za svaki kamen, cer i morsku kap, za sve gdje je prah otaca naših, pokazuje i ova pjesma. Pjesma jednog "kontinentalca" (rođen je u Čeljevu), ispjevana moru jezikom onih koji su rođeni na njegovoj obali i plove njegovim plavim površinama. Počujte ljepotu te pjesme. Izvor: Deset godina kulturno-umjetničke manifestacije DOBROJUTRO MORE, Monografija, Nakladnik općina Podstrana, Glavni urednik Dr. Milan Vuković, stranica 61, godina 2006.
|
|
|
|
|
Tiho, tiše, najtiše. Uskoro mali svijet spava. Ovo je naš poklon njima. Autorice Matilda i Mija Raič.
|
|
|
|
|
Pjesnik Mario Knežević nas je, opet, obradovao novom pjesničkom vizijom ljubavi prema Kamenoj ljepotici, iz svoje nove zbirke pjesama u pripremi. Baš u vrijeme kada njome haraju požari, kada je prema njoj uperena mržnja onih koji bi je gazili na putu prema toplom moru. Još od onoga dana, kada su se na teretnim kamionima provozali vjesnici nove hegemonije, do tada lantentno pritajene, vičući: "HOVO JE BOSNA", krijući se iza suverene i samostalne BiH za koju na referendumu nisu glasovali, nova generacija mladih pjesnika s ljubavlju pjeva svojoj jedinoj i neponovljivoj Kamenoj ljepotici, Hercegovini. A na tom referendumu plebiscitarno je njihov narod glasovao za suverenu BiH, kao svoju državu kojoj je lojalan, ljubeći samo Domovinu otaca i svoju Kamenu i Neponovljivu. I pjesma im je sve glasnija, zrelija i dublja, odlučnija i toplija što je više pale, mrze i negiraju. Jedino ona nikada u povijesti nije nikomu prijetila, nikada posezala za tuđim, nikada snivala san Velike. Bila je dovoljna sama sebi i imala je dovoljno ljubavi od svojih kamenjara. Jer, ljubiti tako duboko i tako silno znaju samo oni. Ona im je ponudila svoju kamenu knjigu da po njoj crtaju i slikaju grb, simbol svoje ljubavi prema Domovini. Baš ta ljubav gušila je svaku želju za tuđim i budila poštovanje prema drugima. Poručivala je svojom kamenom dušom: iskreno volite sebe jer će te tako voliti i druge. Pokrenite opciju više i pročitajte što mladi pjesnik pjeva svojoj Jedinoj, Neponovljivoj i Predivnoj kamenoj ljepotici.
|
|
|
|
|
Izvor: zbirka pjesama HRVATSKIM GENERALIMA, stranica 48.
|
|
|
|
|
Nesvakidašnja vizija ekologije duše i tijela. Kap vode krštenja i kap kiše. Opcija više!
|
|
|
|
|
Izvor: zbirka pjesama "SLUŠAM TVOJ GLAS", Mile Pešorda, Matica hrvatska, Mostar, 2003., stranica 38.
|
|
|
|
|
Izvor: zbirka pjesama MILOGLEDI, stranica 18. Pokrenite opciju više.
|
|
|
|
|
Sv. Ilija Prorok, zaštitnik župe Doljani. Slika će biti uvrštena u našu Sakralnu baštinu. Pokrenite opciju više i pročitajte guslarsku pjesmu Šimuna Raiča iz Doljana, posvećenu Doljanima; ljepoti kraja i bijeloj kugi današnjice.
Svim Ilijama, Ilijanama, Ilkama, ... sretan imendan! Tomo Raič.
|
|
|
|
|
Nadahnuta pjesma o samom sjemenu i najranijim našim korijenima na kamenu Hercegovine. Osvit Humske zore. Rađanje kamena u srcu čovjeka i čovjeka u srcu kamena! Izvor: zbirka pjesama MILOGLEDI, stranica 31. Opcija više.
|
|
|
|
|
"Moj dragane i jesi i nisi,
došlo vrime kad znadem čiji si." Hrvatska hercegovačka obiteljska idila uz toplo ognjište iz Doljana.
Anica i Šimun Raič na svome ognjištu u Doljanima. Fotografija će biti uvrštena u našu rubriku Kulturna baština. (Snimio: Tomo Raič)
|
|
|
|
|
Misno slavlje i običaji nakon mise. Diva Grabovčeva 2007. Autor fotografije Tomo Raič. Fotografija će biti uvrštena u naš Virtualni muzej - Hrvatske narodne nošnje.
Na slici: Marija Ćališ iz Rame.
|
|
|
|
|
S posebnim zadovoljstvom objavljujemo ovaj tekst oproštaja brata od drage, pokojne sestre, "... a sve poradi poimanja "bratske ljubavi"; ljudske vrednote danas osuđene na izumiranje u ovom materijalističkom svijetu" kako piše autor u popratnom pismu. Dr. Tomislav Đurasović oprašta se, u ime obitelji, od voljene sestre Danice BENDER rođ. Đurasović: - 21.07.1941. Ravno † 11.06.2007. Velja Međa. Ali, pismo je za nas i mnogo više od toga. Ono je Blago moga kamenjara. Ono je slika sudbine Velikih, malih ljudi u tišini rođenih a u Slavi Božjoj umrlih. Često nikada ne postanemo svjesni njihove veličine. Ovo pismo je od onih koji su tu veličinu spoznali. Ili možda samo naslutili ... Pokrenite opciju više. (Na slici: Naša cvjetna polja, autora Tome Raiča)
|
|
|
|
|
Kada je dragi Bog stvorio Hercegovinu, bio je vrlo zadovoljan. –Stvoriti ću i buru, reče. Neka rikom i fijukom vjetra čisti i liječi. I neka bude jedinstvena na svijetu. I bi tako. I Bog bi vrlo zadovoljan. I reče Bog: -Istu buru usaditi ću čovjeku i podariti mu njenu snagu, duhu i tijelu. Neka puše poljima, dolovima, ponikvama, estavelama, puhaljkama i pjesmom čovjeka. I bi tako. I Bog bi vrlo zadovoljan. I tako nastade pjesma koju ćete, dragi posjetitelju, pročitati ako pokrenete opciju više. Posvećena je čovjeku čiji su stihovi na našoj početnoj stranici. Zapravo svim ljudima burovite duše. Prije nego kliknete na više, reći ćemo vam samo da je pitoma pjesma "Ne znaš me" izvrsne divlje snage neukrotive Hercegovine! (Izvor: Vrutak, broj 11, stranica 97)
|
|
|
|
|
Nikola Džakula, učenik VI b razreda Osnovne škole "Kardinala Stepinca" u Neumu, napisao je ovu pjesmu i dobio prvu nagradu natjecateljske manifestacije "Dani hrvatskog jezika 2007.", u organizaciji Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ i Zavoda za školstvo u Mostaru (izvor: Suvremena pitanja, broj 3, stranica 145 - 146). Baš u vrijeme kada hrvatski jezik, po tko zna koji puta, razdire srce domaćim nezasitnim hegemonistima i pridruženim im činiteljima zla na svjetskoj sceni, dječja pjesma je zakucala u srca dobrih ljudi. Majka, kamen, hrvatski jezik. Drago trojstvo iz svih hercegovačkih jutara s mirisom kadulje i vrijeska. Ili s rikom bure. Ili s plačom mokre kiše. Svejedno, ali uvijek drago Trojstvo. Ono je uvijek lijepo, ali posebno kada izlazi iz srca mladog čovjeka. Poput ove pjesme. Mi dodjeljujemo Nikoli i naše prvo mjesto . I želimo njemu i svima mladima sreću na blagom hercegovačkom kamenjaru. S materinskom riječi na usnama!
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|