|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
U rubrici "Blago moga zavičaja" postavljamo izložbu slika "SVJETLO I RIJEČI ĐAKOVAČKE KATEDRALE. TO SU NAŠI KORIJENI". Molimo priloge. Pokrenite opciju više.
|
|
|
|
|
Koliko ljubavi i koliko lijepih riječi pod nebom ovim plavim blidinjskim, usta čobanska rekoše? Drvo ovo zna!
|
|
|
|
|
Spomen na Križne putove i žrtve na Radimlji 2006.
|
|
|
|
|
Pokrenite opciju više i pročitajte ovaj izvrsni tekst na temu Petrovdana i onog posebnog života na našem kamenu i u našim dušama. Donosimo i drugu razglednicu Doljana.
|
|
|
|
|
Doljani, planinsko selo koje se većim svojim dijelom nalazi u Parku prirode Blidinje je prepuno prirodnih ljepota te povijesnih i turističkih atrakcija. Trenutno, jedan broj mlađih ljudi pokušava raditi na promociji turizma baš u Doljanima i pokušavaju svijetu pokazati šta sve tu ima. Za početak, među ostalim poslovima pripremaju i nekoliko vrsta "razglednica" doljanskog kraja od kojih će neke izgledati ovako. (Naš dodatak ovom tekstu: Doljani su slabo istražen a još manje svijetu poznat komadićak prirode. Krećući se njime u pravcu Blidinja, pejzaž vam se, poput nepročitane knjige, otvara i nameće. Čas vidite zanimljivu biljku, čas nešto protrči ispred vas te vi pogađate što je to zapravo bilo, čas prizor ispred vas okiti lednički materijal; pijesak i šljunak s umotanim pravilnim kamenim kuglama... Priroda se ovdje poigrala onim svojim specifičnim umjetničkim darom, koncentrirajući vaš pogled samo na usku zonu ispred vas, omeđujući je visokim kamenim planinama, s kojih i jeste sišao taj lednički pokrov. Ako ste pak, iz nekog razloga, sišli s ceste u njen gusto obrasli okoliš, tada se još malo potrudite i pronađite bistri potok za umiti se i okrijepiti vodom. Ako vam, pri tom, neki kamen u vašoj blizini bude slao tajanstvene svjetleće poruke to je zato što je on gips, ili nešto tome slično, te mu je to i osobina i jedini posao ovdje. Uzmi te ga sa sobom i uresite vaš stol. I stijene su ovdje neobične svojim oblikom; ne rijetko stoje gordo pored puta, ili se dižu jako visoko kao da razgovaraju sa samim nebom. Takvi su i ljudi.)
|
|
|
|
|
Daleke geološke prošlosti, Bog blagoslovi ovu zemlju podarivši joj sokove zemljine utrobe. Tako nastade Bosna kao mineralni cvijet i kao jedinstveni prostor u cijelom svijetu. I nastade ovaj kiseli kvarcporfirni masiv. U njemu opet dragi Bog prosječe zemlju i procuri njena krv, koja i danas tu teče, noseći nebrojene i neprocjenjivo vrijedne mineralne koktele, urešene srebrom i zlatom. Tako postadoše Bakovići, Dusina i Deževice, ali i nebrojeno drugih u Bosni. Dovoljno samo i za gledati. Tek ljudsko slijepilo, ili nešto drugo, ne da nam progledati i priječi nas koristiti to blago. Trebali su se dogoditi Englezi pred Drugi svjetski rat pa da tone zlata i srebra odu vani. Što još ta blagoslovljena Zemlja čuva u sebi? Što je još ostalo od mnogih koji su po njoj kopali, od starih Rimljana do današnjih dana? Prema nekim podacima, u okolini je oko 200 starih rudokopa (najgrublja procjena). Pokrenimo opciju više i bar nakratko budimo u toj tajanstvenoj i jedinstvenoj zemlji na svijetu! (Slike će se dodati našem IS-u)
|
|
|
|
|
Pokrenite opciju više!
|
|
|
|
|
I bi tako. I postade komadićak na zemlji pod kapom Božjom. Tu nikada nije stala noga čovjekova a da sebi nije postavio pitanja koja nigdje na ovoj kugli zemaljskoj ne postavlja. Tko sam i otkuda? Kuda idem? Što činim? I Bog bi vrlo zadovoljan. Reče: neka još bude! I potekoše vode sa svih strana u jezero. I započeše godine s 12 godišnjih doba. Propuzaše, protrčaše i proletješe mnoge od životinja. I livade se okitiše cvijećem. Šume zakriše jezero, kako im bi naređeno. I duboki snijeg prekri to blago da ga se ljudske oči samo željne nagledaju. I Bog bi vrlo, vrlo zadovoljan. A vi pokrenite opciju više! (Prokoško jezero, općina Fojnica, uskoro na našem IS-u)
|
|
|
|
|
Prokoško jezero (općina Fojnica) 14. 6. 2006.
|
|
|
|
|
Darujemo vas ovim preslatkim trešnjinim plodovima iz Hercegovine, ma tko bili i ma gdje bili. Sutra je Sveti Ante, a one su na taj dan najslađe. S jedne trešnje smo otjerali pčelu, koja se do grla bila uvalila u med, tek da je uslikamo. A poslije neka siše do mile volje. Ove godine trešanja ima u izobilju. Uživajte i neka vam Sveti Ante pomogne pronaći izgubljeno. Možda Hercegovinu? Onu lijepu staru, toplu Hercegovinu.
|
|
|
|
|
... a došao je dan kada je više nema. Tek prazna livada. Poput praznoga groba našega Gosponina na Uskrs. Bio među nama i otišao. Bila među nama i otišla. Ali je ostavila sjeme na plodnom tlu. Za dobrobit svim ljudima ovoga svijeta. Tko zna što će iz toga svetoga sjemena iznići? Fotografija iz 2000. godine. (Marko Puljić Vidić moli sve koji znaju nešto pouzdano o ovoj crkvi da dojavi nama a mi ćemo to njemu proslijediti).
|
|
|
|
|
Rodila se u srcu ljudi, dobroti dragoga Boga i toplini kamena. Tu je dočekivala svako prelijepo nevesinjsko jutrio, svakoga dobroga čovjeka i svakoga pobravičara kada su odlazili i vraćali se sa svoje planine. A ljudi su je voljeli i čekali susret s njom...
|
|
|
|
|
Kamena ljepotica nikla iz srca ljudih, onih domaćih i onih što su progonili nebrojena stada ovaca na planinu. U njenu kamenu nutrinu zatvorili su sve svoje želje i nade, do idućeg prolaska i novog srdačanog susreta.
|
|
|
|
|
Ovoga puta bez komentara. Ili: oblak koji je zapalio sunce moje Afrike. Ili: sunce koje je zapalilo oblak moje Afrike. Snimio: don Vinko Puljić
|
|
|
|
|
Pokrenite opciju više i pročitajte pjesmu o Blidinju. Pjesmu je napisao onaj tko zna i što je pjesma i što je Blidinje.
|
|
|
|
|
Ovakvih ili slicnih uspomena kao sto je ova slika moga djeda Vidoja, nije se mnogo sacuvalo,jer u ona vremena malo tko je imao “foto kameru” aparat za slikanje u Hercegovini.To nam je brat Vide poslao iz Austrije ,te je najstari brat Bosko sjecam se jednoga dana otisao u Hodovo te uslikao djeda posto je djed bio u odmaklim godinama. Nije se djed trudio ni da se presvuce, u nove šalvare i kosulju,i ako mu je nevjesta Babicusa to napomenula. Svakako nije ni sanjao da ce jednoga dana ta njegova slika stignuti na drugu stranu svijeta, na obalu Pacifika u grad Vancouver, te ponovo iz Vancouvera na svjetsku mrezu “Donja Hercegovina” Ipak nakon toliko godina on meni lijepo izgleda, premda je u random odjelu. Nas djed Vidoje bio je jako interesantan covjek onoga vremena. Zivio je na selu ,obavljo svoje kucne poslove kao i drugi na selima u Hercegovini,ali je isto volio obradjivati drvo. Znao je napraviti sinije, stolove, stolice, canjkove, zlice, kutljace, vile ,grablje,i mnoge druge drvene stvari. Čime se u tadasnje vrijeme narod sluzio u Hercegovini.
|
|
|
|
|
Pokrenite opciju više. Zaključci simpozija.
|
|
|
|
|
Blago spašeno ispod kotača teških strojeva. Oni što su proglasili Radimlju "napadnutom zemljom" sada šute. Dapače, samo jedan telefonski poziv i televizija iz Sarajeva ih pomlađuje 1000 godina! To je razlog zašto se sudi Hrvatskoj samoupravi! To je pravi razlog što Hrvatima nije dopuštena vlastita televizija! To je razlog zašto Hrvati u BiH nemaju ni televizijski kanal na svom jeziku! To je pravi razlog zašto se Hrvati u BiH prisiljavaju platiti (i gledati) televiziju koja je "umrežena" u specijalni rat, protiv njih samih! Oni moraju misliti kako to hegemonijski centri (intelektualni forumi) u Sarajevu žele! Evo nepobitnih dokaza za sve to!
|
|
|
|
|
Predmeti pronađeni te dijelom spašeni ispod kotača teških građevinskih strojeva. Neprocjenjiva je to baština čovjeka. Samo, cilj opravdava sredstvo!
|
|
|
|
|
Kaciga koja će se uskoro naći u muzeju u Neumu. Kao da viče: prestanite već jednom. Prestanite s napadom na naše svetinje. Prestanite s dirigiranim "simpozijima", od Mostara do Sarajeva, uvijenih u "znanost" i "Europu", kada iz njih vire samo gladna hegemonistička, smrdljiva usta. Mi želimo biti samo dijelom opće svjetske baštine starina, namijenjene svim ljudima, ma gdje bili. Nećemo se pretvoriti u hegemonističke, nasrtajne koridore!
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|