|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Smotra folklora u Hercegovini ima neku svoju nepisanu zakonitost. Iznenada padne zatišje na prostor, ljude i stvari oko njih, baš kao pred kakvu buru. Zatim se prolomi događaj koji ljude potrese, kao da se zapalilo nebo iznad humskih duša. Pa opet se nenadano spusti zatišje. I tako sve do večeri.
|
|
|
|
|
Fotografije nam je poslao Mirko Bošković, profesor. Zahvaljujemo se.
|
|
|
|
|
Prema podacima iz članka objavljenog na ovoj stranici :TOMA BOŠKOVIĆ - KRAKIĆ (UČESNIK HERCEGOVAČKOG USTANKA), zamolili smo slikara Antu Ivankovića da izradi sliku ovog ustanika.
Da se podsjetimo opisa iz tog članka koji je dala pok. Anica, njegova unuka:
„Anica, kako je rečeno, se sjeća Tome kao snažna čovjeka i najviše je na njega sličio pokojni Vicko, njegov unuk koji je stradao u nesretnom slučaju u ovome ratu. Sjeća se da je jahao crnoga konja «vranca» sa sedlom. Nosio je narodnu nošnju iz onih vremena koja se sastojala od košulje, gornjeg djela koji je bio izvezen, šalvara a na nogama je imao opanke. Na glavi je nosio crveni svileni šal koji je motao oko glave. Oko pojasa je nosio silah. Posebno ga se sjeća kada bi dolazio u Dubrave i nju, kao djete, sjedao na konja…“
Za slikarevo kompletiranje viđenja kako bi mogao izgledati Toma pomogli su i ostali detalji u objavljenom članku, dodatna pojašnjenja o nošnji, a posebno slika pok. Vicka na koga je sličio.
Mirko Bošković, profesor (Molim onoga tko zna više podataka o ovoj temi da mi se javi. Hvala)
|
|
|
|
|
NEVESINJSKI ŽUPNICI, DUHOVNA ZVANJA IZ ŽUPE, ZNAMENITIJI NEVESINJCI
(Kraj serije. Prigodna fotografija: Nevesinjska kamena ljepotica, autor fotografije Ćiro Raič. U ime svih čitatelja zahvaljujemo se Toniju Šarcu na izvrsnoj studiji župe Nevesinje)
|
|
|
|
|
DJELOVANJE ČASNIH SESTARA FRANJEVKI U NEVESINJU (1924.-1949.)
(prigodna fotografija: tlocrt temelja crkve u Nevesinju, izvadak iz osnovnog projekta)
U vrijeme najvećeg procvata župe nevesinjske, u ovaj grad 1924. godine dolaze i časne sestre Družbe školskih sestara franjevki Krista Kralja – Mostarske provincije, gdje ostaju četvrt stoljeća, odnosno sve do 1949., kada ih komunističke vlasti protjeruju, a njihovu imovinu
|
|
|
|
|
RAD HRVATSKIH NACIONALNIH KULTURNIH DRUŠTAVA I HRVATSKIH POLITIČKIH ORGANIZACIJA U NEVESINJU (prigodna fotografija: župna crkva u ponovnoj izgradnji, slikana 2009. godine, autor fotografije Toni Šarac))
Hrvatski narod nevesinjskoga kraja redovito je bio uključen u sva nacionalna, kulturna, vjerska, politička i društvena zbivanja u zemlji, za što su na
|
|
|
|
|
Došle su nam zimne ljubičice. Rađaju se zimi na ugrijanom kamenu u ljuti Hercegovine. Fotografija je snimljena u Andrijinim začesminovicama, Hutovska brda, Hutovo, 14. 11. 2009. godine. Autor fotografije: Stanislav Vukorep.
|
|
|
|
|
Očevici tvrde da je čudna svjetlost obasjala humove zemlje Humske i vidjeli su se zavjetni križevi otaca kao na dlanu. To su poveznice Neba i zemlje težačke, Humske. Simboli vjere roditelja usađene u dušu Kamenočovjeka poput sidra u zdravicu stijene. Boljarin do Marane, Gorčin do Kosare... S ovu i onu stranu Modre rijeke.
|
|
|
|
|
Boljarin do Boljarina, Marana uz Kosaru, Gorčin do Marane...
|
|
|
|
|
Na Ilindan 2009., a u sklopu 6. večeri folklora Stolac, pomiješala se eksplozivna smiješa crveno-hrvatske, humske i hercegovačke tople duše te gange, gusala i bećarca. Dogodila se silna eksplozija duha, zasljepljujući bljesak tople humske duše. Obasjalo se i zapalilo nebo. Vidjelo se mrnđele kupiti u po noći. I nebeske Dveri su obasjane. Igraju Boljarin i Marana, Gorčin i Kosara... Zapaljenih očiju čuči hercegovački težak, kamenočovjek. Srce mu lupa, ko da kamen kleše! Prema našem planu, urediti ćemo tri galerije slika i u njih zarobiti to čarobno svjetlo. Za trajno sjećanje ...
|
|
|
|
|
Prigodna fotografija: Uloško jezero. Autor svih fotografija je Toni Šarac. Pokrenite opciju više za pregledati ostale: Jugozapadna strana Zelengore - iznad sela Klinja; Pogled na Cerovu i Obalj, raguževa kuća.
|
|
|
|
|
Šesti nastavak teksta Tonija Šarca. Prigodna slika: Crkva Sv. Ane u Ulogu.
|
|
|
|
|
Pogled na Morine.
|
|
|
|
|
Temelji crkve Sv. Ilije na Morinama.
|
|
|
|
|
Peti nastavak studije. Prigodna fotografija: Katuni na Zelengori.
|
|
|
|
|
Četvrti nastavak od ukupno devet koliko će ih biti objavljeno. Prigodna fotografija: Don Marijan Kelava, prvi župnik u Nevesinju.
|
|
|
|
|
... I jeca zvono/ Bono,/ Po kršu dršće zvuk;/ S uzdahom tuge/ Duge/ Ubogi moli puk/ ... Aleksa Šantić, Veče na školju, 1904. godina. Prigodna fotografija: Tomo Raič. Ime fotografije: Smokvina molitva.
|
|
|
|
|
...upalit ću noćas svijeću/
neka pukne stijena/
nek presuše vrela
//
Upalit ću noćas svijeću/
jer brata mi nema,/
brata mi nema, brata najmilijeg....
//
Tekst pjesme preuzet s POSKOK ONLINE. Autor fotografije: Tonči Rađa, Split. Ime fotografiji: Svijeća humskih putova.
|
|
|
|
|
Kažu da ih je isplakala Humska i Bosanska Kraljica za svojom djecom. Drenjine. Tako kažu. Neki, opet, vele da su to biseri s đerdana jedne humske princeze izgubljene u tuđem svijetu. Drugi, pak, misle da su drenjine stvorene poradi Gorčina i Kosare u ona davna vremena kada je Kosara bila s ovu a Gorčin s onu stranu Modre rijeke. Ne bi on to smio činiti, ali je ipak u potaji rajskim voćem preko rijeke gađao svoju Kosaru. Jedno je zrno palo u plodnu zemlju i nikla je Drenjina. Ima i onih koji vjeruju kako je to stvrdla krv Boljarina u boju protiv napasnika, nasrtatelja, okupatora, silnika, strijele, sršljena ili zmije. Sve je sablja kosila a krv se prosipala i stvarale se drenjine. Zato, misle mnogi, ne postoji onaj čovjek na svijetu koji im boju, okus ili miris zna i može opisati. Taman sjednete za stol da ih opišete a one mijenjaju sebe i svijet oko sebe. Ostaje tek slutnja i to je sve što se o njima može znati. Ipak, čini se istini je najbliža ona tvrdnja koju je jučer baka povjerila unuci. To su zrnca koje je bacala Kosara da Gorčin pronađe put do nje, kada je u roblje odvedoše. I bi, da on preboli ljute rane, neprebolne. Poslije, ne znam točno koliko, bacala su ih i djeca naše Kraljice Humske i Bosanske, da se otmu ljutom zmaju i vrate majci. I bi, da ne bi naše nevjere! Ali su, djeco moja, drenjine ipak rodom rodile. Zato NE DIRAJ MI, autora Maria Kneževića pročitajte opcijom više! Autor prigodne fotografije: Tomo Raič. Ime fotografije: Suze humske majke!
|
|
|
|
|
Poštovani, svijet današnjice sa svijetom drevnog Huma i Crvene Hrvatske, vežu dva vrludava putića. Čas ga ima, čas nema. Čas ga vidiš, čas ne vidiš. Ali su to pouzdani putovi za mudre i strpljive. Jedan od njih vodi niz nanizane bakine suhe smokve a drugi je "Kipi na kami" autora Ljube Krmeka. Pa pođimo, s pouzdanjem! Prigodna slika: Tomo Raič (Blidinje, sajam voća i povrća 2009.). Ime slici: Bakino suho zlato! Opcijom više pročitajte Kipi na kami, autora Ljube Krmeka, zbirka pjesama Ibalo balo, stranica 23. Sretno, putniče!
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|