| |
|
|
Selo Grabovica je u župi Gradac, općina Neum. Tijekom tisuća godina pogonilo se na čistu sunčanu energiju. Život se budio s izlaskom sunca a zaspao s zalaskom. Na fotografiji se vidi dio sela s glavnom seoskom ulicom. Planiramo ga pokazati na našem IsđS-u. Pozdravljamo sve njegove stanovnike rasute diljem svijeta!
|
|
|
|
|
Oltar crkve Sv. Josipa na Palama.
|
|
|
|
|
Toni Šarac nam je poslao fotografije i tekst o katoličkoj župnoj crkvi na Palama. Tekst pročitajte opcijom više. Zahvaljujemo!
|
|
|
|
|
Unutrašnjost Pravoslavnog manastira Zavala, općina Ravno. Izvor: https://www.panoramio.com/photo/7363623
|
|
|
|
|
Pravoslavni manastir Zavala. Na ovu fotografiju nam je ukazao gospodin Vladimir Kovač na čemu mu iskreno zahvaljujemo. Izvor: https://www.panoramio.com/photo/15877278
Fotografije će naći mjesto u našem IS-u.
|
|
|
|
|
Za kraj našega bloka o Veljoj Međi i Popovu Polju donosimo i umjetničku fotografiju naziva "Obični hercegovački kamenjar". Danas on izgleda kao lijepa razvedena žena. Sve je kao nekada, samo je čovjek napustio brak i otišao za kruhom u bijeli svijet. Vjerujući kako druga voli više i bolje. Ovdje su samo ostali tragovi njegovih ruku. Za sjećanje ili za povratak onoj koja ga je ipak jedina iskreno voljela? Ili kako to reče mudri američki poglavica: kakav je život tamo gdje nema praha otaca? Prah mojih otaca neizbrisivo je posut po mome kamenjaru!
|
|
|
|
|
Selo Čvaljina, općina Ravno. Studeni 2009. godine.
|
|
|
|
|
Selo Čvaljina, općina Ravno. Studeni 2009. godine.
|
|
|
|
|
Pogled na Dubljane s druge strane polja. Studeni 2008. godine.
|
|
|
|
|
Pogled na Popovo Polje iz Velje Međe, sredina studenog 2008. godine.
|
|
|
|
|
U Veljoj Međi je i grob rano preminule pjesnikinje Jelene Bender i njenog brata Mihe (autorica zbirke pjesama HVALA ŠTO ŽELITE DA ŽIVIM).
|
|
|
|
|
Filijala crkva u Veljoj Međi s komadićkom dragog hercegovačkog neba. Pozdrav svim rođenim u Veljoj Međi, ma gdje bili od Anda do Urala!
|
|
|
|
|
AustroUgarska, shvativši važnost Popova Polja u svakom smislu, izgradila je uskotračnu prugu. Ono što je za AustroUgarsku bilo od strateške važnosti bilo je vrlo opasno za Jugoslaviju, te ona tu prugu gasi. S njom odlazi i bolji život sa ovih prostora. Ali objekti ostaju da čekaju bolja vremena i da svjedoče o ljudskoj graditeljskoj genijalnosti i barbarstvu rušitelja.
|
|
|
|
|
Naredni blok našega programa za ovu godinu rezerviran je za predstavljanje sela Velja Međa i Trnčina u Popovu Polju. Fotografije je snimio Stanislav Vukorep. Sela će biti predstavljena i na našem IS-u. Danas donosimo fotografiju napuštene kuće Marića u Veljoj Međi (prema istraživanju Stanislava Vukorepa više od 200 godina tu Marići ne žive). Promatrač će lako uočiti dvije ljepote koje ova kuća pokazuje: ljepotu i sklad gradnje i ljepotu i dostojanstvo nestajanja. Kao da ova kuća simbolizira sve ono što je resilo ljude Popova Polja. Kamena kuća postala je kao njeni ljudi, graditelji i gospodari, a oni su postali kao njen kamen. Kuća umire dostojanstveno i tiho se uklapa u sve mrtviju prirodu oko sebe. Do onoga dana kada će netko uočiti ovo nestajuće blago i vratiti ga u život. Tada će život opet, u nekom suvremenom obliku, probuditi zaspalu princezu. Njen kamen će opet darivati ljude a oni će postajati kao on. To će biti i preduvjet opstanka, jer ono što je polje iskalo od ljudi gotovo je ništa prema onom što će iskati budućnost!
|
|
|
|
|
3. 5. 2006. godine objavili smo slijedeći tekst: "Redovita autobusna linija Čapljina - Imotski, oko 1930. godine
Ovu vrijednu staru fotografiju poslao nam je Ivo Mikulić, iz Širokog Brijega, urednik na stranici www.siroki.com. Slika je iz tridesetih godina proteklog stoljeća. Sačuvali su je franjevci, kao negativ (negativi su bili uzidani u zid stare kuće u Širokom Brijegu). Riječ je o redovitoj liniji autobusa na relaciji Čapljina Imotski. Slika je snimljena, vjerojatno, negdje oko Širokog Brijega. Dva su vlasnika autobusa, a jedan od njih je Šutalo, tako na njemu piše. Molimo sve koji nešto znaju o ovome da nam to jave, kako bi opis slike mogli dopuniti i postaviti je u naš muzej. Zna li, možda, netko tko su ovi ljudi na slici? Mikuliću iskrena hvala!" U međuvremenu smo saznali kako su u Čapljini u to vrijeme bile osnovane dvije privatne kompanije za prijevoz roba i putnika. Jedna u obitelji Šutalo a druga u obitelji Hasana Kavare. Kompanije su međusobno surađivale te zajednički kupovale prijevozničke koncesije. O prijevozničkoj kompaniji Hasana Kavare piše nam u nastavku Dario Kavara, kome se na prilogu najiskrenije zahvaljujemo. Čim kompletiramo prilog objaviti ćemo podatke o prijevozničkoj kompaniji obitelji Šutalo. Pokrenite opciju više i saznajte o tome kako je Hercegovina uvijek slijedila razvijeni svijet i u idejama i u poduzetništvu, usprkos ljutim nevoljama koje su nažalost redovito stizale.
|
|
|
|
|
Katoličku crkvu na Palama bi željeli uvrstiti u naš Virtualni muzej ako bi dobili podatke o njoj. Također bi u ovu tematsku cjelinu željeli uvrstili i pravoslavnu crkvu na Palama ako bi dobili takve podatke.
|
|
|
|
|
Katolička crkva na Palama u svom idiličnom, zimnom pojavljivanju. Osim vanjske, očevidne ljepote i neobičnosti, posjeduje i onu dublju unutarnju ljepotu, ljepotu susreta s drugim ljudima i drugačijim svjetonazorima. Upravo ta unutarnja sadržajna ljepota učinila je da se tu ljudi shvaćaju, razumiju i pomažu. Pa čak i u onim nesretnim ratnim vremenima kada je ostala netaknuta. Čuvao ju je dobri Bog ali tako da ju je okružio dobrim i plemenitim susjedima, ljudima koji razumiju sadržajnu ljepotu i poštuju nadasve Onoga koji iza nje stoji. To je zapravo jedina Vječna ljepota i u nutrini i u obliku a mi ljudi možemo samo žaliti što nije bilo i što nema više takvih primjera. Ali, vjerujemo kako takva vremena nezaustavljivo dolaze i kako su vremena u kojima su se vjerski objekti rušili zauvijek iza nas. Pale su nada za to.
|
|
|
|
|
... i na kraju još jedan nezaboravan pogled na Moj Dom, zemlju Crvenih Hrvata, Hum i Hercegovinu!
|
|
|
|
|
U sklopu teme koju obrađujemo pokazujemo i umjetničku fotografiju autora Tonija Šarca pod nazivom "Tiha večernja kamena molitva". Molitva za povratak Kraljice među svoj narod, svojoj djeci, povratak onima koji i danas nose žalnu maramu za njom. Da je konačno skinu i počnu se radovati. Da prestane zlo koje nas je zadesilo odlaskom Kraljice u progonstvo. Da joj se vrate oteta djeca i da se zauvijek svi okupimo oko nje.
|
|
|
|
|
Nekropola stećaka u Podveležju.
|
|
|