|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Galerija slika.
|
|
|
|
|
Jednom davno, u vrijeme Stvaranja, veliki kameni val se zaustavi iznad današnjeg naseljenog mjesta Hutova. Tako se razdvoji hrašnjanska visoravan od hutovske prodoline. Pusti Bog rijeku Trebišnjicu prodolinom Hutova i spoji je s rijekom Neretvom. I bi zadovoljan. Malo iza toga zapuha mitski vjetar sa sjeverne strane onog skamenjenog vala i uzburka kameni ocean. Propeše se valovi, zaigraše po ravnici, zapjeniše, udariše o obalu i u tom trenu Bog, Stvoritelj naš, zaledi ih. Tako nastade zatalasani reljef Hutovskih brda. I Bog bi zadovoljan. Posla tuce kosa i greda da učvrste reljef te ga napoji vodom iz bezbroj plitara. Rasječe onaj veliki kameni val poprijeko i poveže Hutovo s Hutovskim brdima. Naseli brda vilama, zmijama i gustom hrastovom šumom. Iz zemlje izbiše rashoke i tako se dovrši stvaranje. I Bog bi vrlo zadovoljan. Pozva, potom, čovjeka da naseli mitski grad Nin, povrh Hutova. Tako nastaše Hutovska brda. Pokrenite opciju više (galerija slika).
|
|
|
|
|
Studija hutovskih brda, koju je započeo Stanislav Vukorep, njegova je originalna zamisao proistekla iz potrebe da se od zaborava spasi život na "kamenjaru što život znači". To je jedna od onih studija koju čovjek sam sebi zadaje, na njoj besplatno teško radi, u nju troši svoj vlastiti novac i vrijeme a sve za ljubav sjećanja na lijepa vremena u kojima je čovjek preživljavao na kamenjaru, tamo posadio duboke korijene koji su svuda po svijetu rodom rodili... Za ljubav vizije sretne Hercegovine u svojoj budućnosti, temeljene na jedinstvenosti toga prostora i ljudi koji će na njoj obitavati. Ljudi su to u vječnom gibanju; jednom nogom stoje u svojoj humskoj prošlosti, drugom u sadašnjosti dok im je svijest u budućnosti, na nekom tajnom sastanku na kome o sreći i miru među ljudima raspravljaju. Kao da je usud Hercegovine, od Boga poslan, biti jedinstvenom u svakom pogledu, pa i u pogledu puta u budućnost. Na svom istraživačkom poslu Stanislav je okupio vrijednu družinu (pogledati sliku): Miše Mustapić, Andrija Konjevod i Josip Mustapić. Fotografija je nastala na kosi u Sljemenima, 14. 11. 2009. godine. Tema koju ovaj tjedan započinjemo, protezati će se na više tjedana.
|
|
|
|
|
Kanjon modre rijeke Bregave u blizini pećine Hahara. Zajedništvo kamena i vode! Smokve su tu negdje. Čujete li miris loznice? Snimio Mirko Bošković.
|
|
|
|
|
Na teško pristupačnim obroncima kanjona Bregave, ispod sela Borojevići, nalazi se pećina zvana Hahara. Pećina je dužine oko 18m i prosječne širine oko 2m. Pored glavnog ulaza ima i manji otvor oko sredine pećine koji osigurava vidljivost tijekom cijelog dana u pećini. Unutar pećine se nalazi manja skupina šismiša. Pokrenite opciju više!
|
|
|
|
|
Ulaz u, danas zatrpanu, Voloderovu pećinu na lokalitetu Tvrdovice, selo Radetići. Prema kazivanju, pećina po obliku i dimenzijama odgovara onoj Šaraića peći. Nekada je neki Voloder trgovao s volovima, išao je čak u Nevesinje kupovati, te ih je čuvao u toj pećini. Zato se i kaže Voloderova pećina. Tu ih je klao te meso prodavao preko obližnje granice u Dalmaciju. Očito je dobro zarađivao, jer je mnogo poslije, jedna djevojka promatrajući pećinu, vidjela miša kako nosi zlatnike. To je ispričala te se razvila prava drama oko toga tko je uzeo novac. Pećina je inače predstavljala klasičan ponor u kršu. Oko njega se formirala naplavina plodne crvenice i danas su to njive na imanju Trdovice. Kao i mnogi naši drugi ponori, u procesu intenzivne erozije tla, izgubili su svoju nekadašnju hidrološku funkciju. Zaklada planira provesti radove na otvaranju ulaza u pećinu. Pokrenite opciju više i pogledajte mjesto gdje je Voloder krio svoju veliku zaradu od prodaje volova. Na obadvije slike naš vrijedni Božo Daničić, živa enciklopedija ovog kraja, pokazuje pećinu i mjesto gdje se krio novac od prodaje volova!
|
|
|
|
|
Osim što pećina krije mnoge tajne našeg planeta, zapisane u njenim slojevima, krije i tajne mnogih legendi. Naročito onih vezanih uz hajduke. Tu se, prema njima, krio i hajduk Šimić. U blizini je bila i njegova "hajdučka carina". Na sred puta bi ostavio košaru za novac, baš kuda su prolazili bogati trgovci ili nasilnici. Novac su trebali ostaviti u košari. Imali su točno 50% šansi da se odluče za ostaviti novac ili proći i ne ostaviti novac. Jer, nikada se točno nije znalo gdje je hajduk i njegova družina. Tu ili na nekoj drugoj "carini". Ako je tu, a ne ostavite novac, ode glava. Ako nije tu a ne ostavite novac, čista dobit. Prikupljeni novac, kažu legende, dijelio je onima od kojih su silom oteti, kojima je činjena nepravda i sirotinji.
|
|
|
|
|
Šimićeva pećina u Vučipolju, pravi biser krša, zapravo je vrlo razvijeni i složeni podzemni vodotok. Niže od današnjeg ulaza u pećinu postojao je izdašni izvor. Otkrivena je zahvaljujući urušavanju pećinske cijevi zbog malog nadsloja. Ova pećina može biti, osim speleološki objekt u našem speleološkom parku prirode, i kompletni prirodni podzemni vrlo razvijeni vodotok dostupan promatranju, mjerenju i proučavanju.
|
|
|
|
|
Šimićeva pećina u Vučipolju (Tribistovo, općina Posušje) svoj današnji ulaz zahvaljuje urušavanju pećinske cijevi. Razvijena je kao pećina složene i raznovrsne geneze. Dijelom je razvijena kao klasična pećina po primarnom, tektoniziranom pravcu s antiklinalom kao dominantnom geološkom strukturom. Oko toga pravca razvijeni su dijelovi pećine gotovo po cijelom polju i to kao međuslojna, vodom proširena pukotina, nastala kao razlika krutog sloja i krovu (konglomerati) i plastičnih flišnih naslaga u podu (lapori i pješčari). Po primarnom, tektonskom pravcu razvoja ove poznate pećine, nalazi se više galerija s obilje pećinskog nakita. Povezuje ih vodotok koji se mjestimično proširuje u veće vodne površine sporog oticanja. Katkada je pećinska cijev samo u obliku vertikalne ili vodoravne malo proširene pukotine (širine do 50 cm). Na mjestima, glavna pećinska cijev se račva u više pravaca koji istraživača vode u vrlo široke prostore međuslojne pukotine (potrebni su orjentiri za siguran povratak). Pećina je bogata biljnim i životinjskim vrstama.
|
|
|
|
|
Negdje u carstvu Crvenih stijena krije se i Hercegovo blago. Čuvaju ga orlovi i dva crna ovna, koje su samo neki vidjeli.
|
|
|
|
|
U Projektu stvaranja, označena su kao Velika vrata. Služe da namame pogled čovjeka kako bi ugledao let orla, gospodara i čuvara ovog prostora. Već tisućama godina polijeće s litice zvane Hercegove stijene ili Crvene stijene te nadzire i čuva red u ovom komadićku raja.
|
|
|
|
|
Poput srca u tijelu čovjeka, Istup siše kristalno čistu vodu iz kamenog tijela Hercegovine i šalje je prema moru.
|
|
|
|
|
Još od najstarijih vremena ovo mjesto zovu Tabačko guvno. Tu se vjerojatno, još u predturska vremena, prerađivao lan, što je i zapisano u nekim Turskim dokumentima. Danas je to carstvo tišine.
|
|
|
|
|
Stvarajući svijet, Bog je ovim kamenom označio početak carstva vode i špilja. Mi vas jutros vodimo speleološkom stazom Rotimlja - Hodovo - Istup - Radimlja. U svijetu smo vode i špilja. To je vodna arterija Hercegovine.
|
|
|
|
|
Dvogrla pećina - jama se razvila u posebnim geološkim i geomehaničkim okolnostima. Otuda i jeste specifičan speleološki objekt. Naime, ona je posljedica ubrane kamene strukture, prema shemi na našoj slici. Razvila se, dakle, gotovo simetrično po krilima te manje vapnenačke antiklinale, kao posljedica prodiranja vode u dubinu. Voda je mogla lakše prodrijeti u dubinu jer je osnovna stijena dodatno ispucala ubiranjem slojeva. Vrlo vjerojatno da je ovdje riječ i o vododijelnici, što bi značilo da dva "grla" Dvogrle vode na dvije različite strane: jedno grlo prema izvorima Svitave a drugo, možda, prema Bjelojevićima i izvoru Londži. Za sada to je samo pretpostavka, ali logična pretpostavka. Kako to obično biva, Dvogrla se razvila samo do određene hidrološke dubine kada vode uvodi u opći sustav kretanja podzemnih voda Hrasna i Gornjeg Hrasna. Pokrenite opciju više i pogledajte shemu Dvogrle, bisera u speleološkom đerdanu našega parka prirode.
|
|
|
|
|
Drugo "grlo" Dvogrle. Dvogrla se nalazi na našoj istraživačkoj speleološkoj stazi Hrasno - Gornje Hrasno - priključak na Popovo Polje.
|
|
|
|
|
Pristupna staza koja vodi u "grlo" Dvogrle.
|
|
|
|
|
Jedno od dva grla Dvogrle.
|
|
|
|
|
Autor fotografije: Dražan Mimica dig., Split.
|
|
|
|
|
Vrlo razvijeni sustav puhaljki u polju sela Češljari možemo jednostavno smatrati čudom prirode. Riječ je o jedinstvenom prirodnom, geološkom vodostanu, nastalom na sučelju podzemnih vodotoka, koji kod naglog podizanja razine izazivaju i dinamički efekt koji se neutralizira u sustavu puhaljki. Vrlo bi vjerojatno i konstruktor umjetnih vodostana na HE sustavima imao što od prirode naučiti. Mi smo, poradi boljeg razumijevanja ovog fenomena, nacrtali njegovu skicu, shemu ili model (pokrenite opciju više). Sustav djeluje u nekoliko karakterističnih faza: ispuhivanje zraka iz podzemlja uz karakterističan zvučni efekt, ispuhivanje zraka i vode, izbacivanje vode i zemlje crvenice (stvaranje krtičnjaka po polju), izbacivanje vode pod pritiskom koji stalno slabi kako raste voda u polju te, na kraju, gutanje te iste vode. Ovaj fenomen zaslužuje međunarodni istraživački tretman. Mi ćemo ga uskoro ponovo posjetiti radi prikupljanja novih podataka. On se nalazi na jednoj od najzanimljivijih speleoloških ruta našeg speleološkog parka prirode: Popovo polje, Zavala (pećina Vjetrenica), Češljari, Orahovdo, Slano (RH).
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|