|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Izvor: Zbirka pjesama HRVATSKIM GENERALIMA, stranica 32. Opcija više.
|
|
|
|
|
|
Izvor: zbirka pjesama HRVATSKIM GENERALIMA, stranica 51. (više)
|
|
|
|
|
|
Izvor: zbirka pjesama "HRVATSKIM GENERALIMA", stranica 78. Pokrenite opciju više.
|
|
|
|
|
Požari 2007. su autorsko djelo svih onih ocenografskih i inih instituta čiji radni dan započinje čašćenjem "Bosne" škojima, lukama, rječju zemljom u kojoj žive a ne vole je!
|
|
|
|
|
Borbu je svojski mentorirala i sponzorirala armija javnih radnika i novinara RH i BiH čija su usta puna "dole u Bosni, odmah kraj Mostara...". Požare su vrijedno rasplamsavali oni čiji svaki radni dan počinje davanjem luke Ploče, podizanjem u vis mostova za prolazak bosanskih ratnih, trgovačkih i civilnih brodova, prodajom otoka...
|
|
|
|
|
... istakli su se mnogi bez savjesti, bolesni, ali ponajviše teroristi svih boja, mirisa i okusa. "Majku ti hercegovačku. Evo ti na..."!
|
|
|
|
|
Stradaju i oni najneviniji, oni koji se izvlače iz njenog srca. Najtoplijeg i najljepšeg na svijetu. Mržnja i kukavno koristoljublje ne poznaju granica!
|
|
|
|
|
Popaljena okolina Hutova. Naselje jedva spašeno!
|
|
|
|
|
Užas nad Hercegovinom. Plamen guta njenu sparušenu i lani popaljenu makiju. Uzroci su samo dijelom u nepažnji i manijacima. Ipak, daleko najviše djelo je to specijalnog rata protiv Hercegovine i kukavno koristoljublje.
|
|
|
|
|
|
Pjesma DOZIVAM TE, Željka Jurić, iz zbirke pjesama HRVATSKIM GENERALIMA, stranica 46. (opcija više)
|
|
|
|
|
Šesti nastavak i završetak. Izvor: Godišnjak Stolačko kulturno proljeće; godište V, godina 2007., stranica 91 do 126.
|
|
|
|
|
|
Peti nastavak. Izvor: Godišnjak Stolačko kulturno proljeće; godište V, godina 2007., stranica 91 do 126.
|
|
|
|
|
|
Četvrti nastavak. Izvor: Godišnjak Stolačko kulturno proljeće; godište V, godina 2007., stranica 91 do 126.
|
|
|
|
|
|
Treći nastavak. Izvor: Godišnjak Stolačko kulturno proljeće; godište V, godina 2007., stranica 91 do 126.
|
|
|
|
|
|
Drugi nastavak. Izvor: Godišnjak Stolačko kulturno proljeće; godište V, godina 2007., stranica 91 do 126.
|
|
|
|
|
|
Započinjemo s prikazom znanstveno-istraživačkog rada "Stočani u srpsko-crnogorskim koncentracijskim logorima Bileća i Morinje" autora Mr. sc. Jakše Raguža. Rad prikazujemo u rubrici Hrvatski oltar mučeništva. Razlog ovoj našoj odluci je želja da zanimljivi i aktualni istraživački rezultati budu dostupni našem iseljeništvu, do kojih takve informacije inače teže dolaze. Izvor: Godišnjak Stolačko kulturno proljeće; godište V, godina 2007., stranica 91 do 126.
|
|
|
|
|
Pjesma posvećena vječitom Hrvatskom oltaru mučeništva. Na slici: Diva Grabovčeva. Pokrenite opciju više.
|
|
|
|
|
Valja nam, poštovani posjetitelju, zaviriti u korijene da bi mnogo toga danas ispravno razumjeli. Da, razumjeli a ne opravdali ili mrzili. Cilj je na ispravan način shvatiti ono što mi se danas događa kako bi mogao pripremiti učinkovit plan za sutra. Jer, niti jedna pećina nije dovoljan razlog za mržnju, pa ni Dobretina. Ona, kao i sve druge, pripada samo Svetom oltaru hrvatskog mučeništva i zalogom je naše budućnosti. Ali, samo ako se ispravno razumije njena poruka. Pokrenite opciju više! Možda je još netko zainteresiran za ovaj tekst? Izvor: Bruno Ljubez, «KATOLIČKA CRKVA U JAJAČKOM KRAJU», Izdavač: Franjevački samostan «Sv. Luka», Jajce, 2004., stranica 116 do 118. (Na slici: Dobretina pećina)
|
|
|
|
|
Povodom obilježavanja djela i života velikog čovjeka i svećenika fra Didaka Buntića, donosimo jedno svjedočenje o putu djece u Slavoniju na prehranjivanje. Zaklada ovim činom ispunjava svoju ulogu u prikupljanju i spašavanju činjenica koje zorno svjedoče o našoj prošlosti, kao mogućem izvorištu budućih istraživanja i povijesnih rekonstrukcija. A sve to u cilju što boljih trasiranja putova u našu budućnost. Kako ona nikada ne bi bila lišena narodnih korijena. Pokrenite opciju više. Obavijestite i druge ako mislite da bi mogli biti zainteresirani.
|
|
|
|
|
(Pozor: tekst koji slijedi je istinit prikaz mučenja i smrti nevinih djevojaka. Tekst obiluje teškim scenama te sami odlučite o vremenu kada ćete pokrenuti opciju više i pročitati ga!)
Izvor podataka: Humski zbornik V, Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini, 2007. godina, (priredili: Ivica Puljić, Stanislav Vukorep i Đuro Bender), stranice 655, 668 i 670. Naša istraživanja. Rekonstrukcija događaja temeljena na iskazu Nikole Pandžića, rođenog 1934. godine, danom tijekom mjeseca ožujka 2007. godine.
Djevojka Mara Buconjić (Nikole i Janje r. Bošković – Budaković) rodila se 1925. godine u Bojištima. 1945. godine partizani su je strijeljali na Grepku, te je bacili u jamu u Bišini. Imala je 20 godina (stranica 655 citiranog izvora).
Zora Vrljić (Marijana i Šime r. Ćavar) rodila se 12. ožujka 1913. godine u Pridvorcima. 1945. godine partizani su je strijeljali na Grepku, te je bacili u jamu u Bišini. Imala je 32 godine (stranica 668 citiranog izvora). Zora je, po priči gospodina Nikole Pandžića, imala mladića po imenu Mirko Čuljak.
Ljubica Čuljak (Martina i Kate r. Pandžić) rodila se 15. ožujka 1921. godine u Sopiljima. 1945. godine partizani su je strijeljali na Grepku, te je bacili u jamu u Bišini. Imala je 24 godine (stranica 670 citiranog izvora).
Nikola Pandžić, rođen 1934. godine, sjeća se očeve priče o događaju. Rodbinski je vezan s Ljubicom Čuljak; ona je dijete od sestre a on od
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|