|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Objavljujemo dokument iz 1941. godine u kome dvije prijevozničke obitelji iz Čapljine, obitelj umrlog Hasana Kavare zastupana njegovom udovicom Šemsom Kavara i obitelj Boška Šutalo, prijavljuju svoje autobuse na liniji Čapljina - Imotski za nabavku goriva.
|
|
|
|
|
Danas objavljujemo rukopis zamolbe za tekućim gorivom koga su prijevozničke obitelji Šutalo i Kavara zajednički uputile trgovinskoj industrijskoj komori u Dubrovniku 23. 5. 1941. godine. Ispred obitelji Šutalo zamolbu potpisuje Boško a ispred obitelji Kavara nasljednica Šemsa Kavara, budući je Hasan već ubijen. (Izvorno pismo je upućeno komori u Splitu ali im je odgovoreno da se trebaju obratiti komori u Dubrovniku te to odmah i čine).
|
|
|
|
|
Objavljujemo vrijedan povijesni dokument iz arhive obitelji Šutalo koji se odnosi na obitelji Šutalo i Kavara a datiran je na 30. srpnja 1941. godinu. Dokument je potpisao načelnik općine Ivo Gabrić. Riječ je o potvrdi funkcioniranja zajedničkog prijevozničkog poduzeća na relaciji Čapljina Imotski u duljini 128 km. Potvrda je izdana u svrhu nabavke 1300 litara benzina, kolika je bila potreba za gorivom tijekom otprilike jednog mjeseca.
|
|
|
|
|
Objavljujemo prvi dokument o uspješnoj poduzetničkoj obitelji Šutalo iz Čapljine. Stjepan Šutalo i njegov brat Boško, zajedno s također uspješnim gospodarstvenikom iz Čapljine Hasanom Kavarom čija smo dokumenta već objavili, održavali su autobusnu liniju Čapljina Imotski, a realizirali su i niz drugih uspješnih prijevozničkih projekata. Godinu fotografije ne znamo. Znademo imena trojice ljudi sa slike (zdesna na lijevo): Stjepan (Šćepica) Šutalo, župnik fra Andrija Jelčić i načelnik općine Jozo (Sukoš) Rebac. Ime četvrtog sudionika ove slike ne znamo kao ni godinu kada je nastala. No, ona budi sjećanja na ta minula vremena ali i na poduzetnički dar naših ljudi koji je garantirao da naša Hercegovina uvijek bude dijelom progresivnog europskog prostora. Zahvaljujemo se Tomislavu Šutalo iz Čapljine na sačuvanim i ustupljenim nam dokumentima za objavu.
|
|
|
|
|
18. 5. 2009
Najava programa za ovaj tjedan
|
|
|
|
Prema našoj programskoj shemi za ljeto 2009. godine, ovoga tjedna objavljujemo vrlo vrijedne dokumente o iznimno uspješnoj prijevozničkoj aktivnosti obitelji Šutalo iz Čapljine. Ovim prilozima želimo potaći istraživanja o prijeratnoj gospodarskoj aktivnosti u Hercegovini i uspješnom uključivanju regije u procese gospodarskog rasta i sveopćeg razvoja. Želimo iznijeti činjenice kako naš prostor nikada nije bitno zaostajao za trendovima razvoja šire regije i Europe. Dapače, često je u tome prednjačio. Obitelji Šutalo zahvaljujemo na ustupljenim materijalima!
|
|
|
|
|
I na kraju ovoga tjedna pjesma Maria Kneževića "Napetost i neizvjesnost". Tomo Raič odgovara fotografijom naziva "Nada"!
|
|
|
|
|
Đavolja varoš je rijedak prirodni fenomen i spomenik je I kategorije u Srbiji (Kuršumlija). Sastoji se od 202 zemljane figure visine 2 do 15 m, širine 0.5 do 3 m. Lokalitet je razvijen na nadmorskoj visini od 601 m. Njime teče Žuti potok u dužini od gotovo 1 km a ima dosta i izvora. Slični lokaliteti kod nas su razvijeni u dolomitima, primjerice onaj između Uskoplja i Bugojna. Zanimljive figure se vide i u kanjonu Neretve. Lokalitet u Srbiji je "interpretiran" kao Đavolja varoš a kod nas najčešće kao Okamenjeni svatovi ili Ukleti svatovi. Dariju Križancu se iskreno zahvaljujemo na vrijednom prilogu.
|
|
|
|
|
Postovani prof Marjanovic,
saljem vam foto kugli u Slovackoj koje su pronadjene pri eksploatiranju kamena u kamenolomu. Nakon otkrica kugli podrucje je pripojeno nacionalnom parku Kysuce.
Srdacan pozdrav,
Gordana Vilusic.
Iskreno hvala na vrijednom prilogu! Slične kugle su pronađene i na našim terenima. Naša Bosna je puna takvih fenomena na koje bi više trebalo obraćati pozornosti (u tom smislu istraživanja kod Visokog možemo samo pozdraviti!). Primjerci su pronađeni i kod Žepča. U Hercegovini su kugle pronađene na mnogo lokacija ali su najzanimljivije one otkrivene u sklopu većih boksitnih rudnih tijela.
|
|
|
|
|
Ovu iznimno zanimljivu priču spasio je od zaborava prof. Mirko Bošković. Zahvaljujemo! Opcija više.
|
|
|
|
|
Za ovaj tjedan programa priredili smo više uradaka naših suradnika. Jutros je na redu Tomo Raič tekstom ali i slikom pod nazivom "Mimikrija". Tekst govori o Gostionici, maloj običnoj seoskoj krčmi. Ako vi, poštovani posjetitelju, u toj priči prepoznate nešto drugo, neka vam bude. Na vašu odgovornost. Sami pali, sami se ubili!
|
|
|
|
|
Selo Grabovice, župa Gradac, općina Neum. Travanj 2009. godine.
|
|
|
|
|
Kamena bašča u selu Grabovice. Poseban dar Božji i najveća vrednota Hercegovine. Blagoslovljena radom ruku naših baka, napojena jutarnjom rosom, natopljena suncem, spremna donijeti plod zemlje!
|
|
|
|
|
Selo Grabovica je u župi Gradac, općina Neum. Tijekom tisuća godina pogonilo se na čistu sunčanu energiju. Život se budio s izlaskom sunca a zaspao s zalaskom. Na fotografiji se vidi dio sela s glavnom seoskom ulicom. Planiramo ga pokazati na našem IsđS-u. Pozdravljamo sve njegove stanovnike rasute diljem svijeta!
|
|
|
|
|
Na početku našega ljetnog programa pozdravljamo vas cvijetom rašeljke, fotografijom našega Tome Raiča. U ovom tjednu smo planirali pokazati vam panoramu dijela naših sela u općini Neum. Nekima u "Bosni" već rastu bolne zazubice i to je glavni razlog našem odabiru ovotjednih tema. Želimo pokazati svetost mira naših sela; ljubav koju šalju svijetu ali agresore jednostavno ne primaju. Tu smo živjeli jedan milenij i pol tu ostajemo zauvijek! Tu čekamo drage goste, tu dočekujemo agresore! Tu počinje spoznajni put svih koji se, poput nas, dive daru Božjem, tu završava put onih koji bi otimali tuđu zemlju pod izgovorom razvoja i demokracije. Mi smo tisuću puta povezani sa cijelim svijetom, povežite se i vi ali preko svoje djedovine!
|
|
|
|
|
Stoljećima naš se cer naučio čvrsto držati za hercegovačko tlo; u Pleteru otaca čuvati zapretano Ognjište života! A sve je u stvarnosti Hercegovine samo blijedi odsjaj vječnog Uskrsnuća Gospodinova. Cer, ovdje na našem živcu, svako jutro uskrsava za podne, potom za večer pa za sutra! Ovdje to i ljudi čine. Susretnu se pod njegovim granama, što pletu vijenac visoko u plavetnilu neba, te se čude jedan drugom i raduju i vele: Još si živ bolan? Uskrsnuo čovjek za podne toga dana! Hercegovina i jeste prirodno čudo sazdano na blijedoj slici Gospodinova Uskrsnuća. Taj njen ovozemni uskrs svakog je dana i svaki novi dan je njen novi uskrs. A slutnja je vuče prema Vječnom Uskrsu Gospodinovu. U tom je njena snaga kojom odolijeva stoljećima. Hercegovački cer u tom prednjači. On primjerom stoji ispred svih stvari i svih živih bića. Pokazuje kako je sve moguće ali samo u Pleteru otaca i pored zapretanog Ognjišta života. Njegova životna mudrost i stamenost utemeljena je na onom što je u dugom životu vidio i naučio. Projahala je tužna Kraljica pored njega u progonstvo. Njena djeca su je otjerala, ne tuđin osvajač. Porugala su joj se, zavikala dok je jahala mimo njih: Prognaj je, prognaj! Hoćete li da vam je ostavimo a da prognamo Barabu? Prognaj je , prognaj! Vikala je svjetina njene djece. I primili su novu pilatovu vjeru i običaje i sve što je mimo Pletera otaca i zapretanog Ognjišta života. Njena djeca osvojiše vlastitu zemlju i predadoše tuđinu! Srušiše joj stari dom i sagradiše nešto drugo. Samo hercegovački cer pamti tu tužnu sliku, uskrsavajući iz dana u novi dan. I danas čuje novi prijeteći huk njene zabludjele djece koja bi, za račun tuđina, opet osvajala vlastitu darovanu zemlju otaca. Ureknuta u prokletstvo. Ali stari cer duboko vjeruje u povratak Kraljice. I vjeruje njenoj djeci kako će se probuditi iz dubokog sna. I grčevito se drži praha otaca duboko skrivenog među hercegovačkim stijenama da ga ne odnesu voda i vjetar. I drži se zapretanog Ognjišta života koji očevi ostaviše. I čeka pravo Uskrsnuće Gospodinovo! (Hercegovački cer, prizor iz sela Oskrušnica, Gradac, općina Neum, kod mjesne lokve zvane Bunarina, travanj 2009.)
|
|
|
|
|
Jedina, ili kako je još zovu Hercegovina, rascvjetala čeka i slavi Uskrs. (selo Oskrušnica, Gradac, općina Neum, 11. 04. 2009. u 12 sati)
|
|
|
|
|
3. 4. 2009
ZAŠUTIMO PRED MISTERIJEM VELIKOGA TJEDNA
|
|
|
Zaglušna grmljavina tišine sve je jača. Nadjačava svaki drugi zvuk, svaku tugu i svaku radost. Pred Velikim smo tjednom. Jedinom nadom i jedinim pravim smislom čovjeka na planetu koga ipak nije podredio sebi već ponajprije protiv sebe. Nada u Uskrslog Gospodina je uvijek ista ali sve potrebnija čovjeku. Neka vas Uskrs zatekne sretnim, ostvarenim i ispunjenim i neka vas prevede iz Misterija tišine u Svjetlo slave. Sjetimo se ovih dana jedni drugih, toliko je onih kojima je pomoć potrebna. Sretan vam Uskrs, dragi naši, ma gdje god bili! Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!
|
|
|
|
|
Oltar crkve Sv. Josipa na Palama.
|
|
|
|
|
Toni Šarac nam je poslao fotografije i tekst o katoličkoj župnoj crkvi na Palama. Tekst pročitajte opcijom više. Zahvaljujemo!
|
|
|
|
|
Unutrašnjost Pravoslavnog manastira Zavala, općina Ravno. Izvor: https://www.panoramio.com/photo/7363623
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|