|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Autor knjige je Dr. fra Andrija Nikić, Zavičajna knjižnica "ŽIVOT I SVJEDOČANSTVA". Izdavači: Franjevačka knjižnica i arhiv, Mostar, 1998. Obrađuje se period 1942. - 1944. Strana 380. Dodana poglavlja: Izvori, Literatura, Kazalo imena i zemljopisnih naziva i Sadržaj.
|
|
|
|
|
11. 9. 2003
Stanislav Vukorep
|
|
|
Stanislav Vukorep, tajnik Zaklade. Rođen 02.07.1951. godine u Trebinju. Po zanimanju tehničar cestovnog prometa. Predsjednik Društva prijatelja starina «Hutovo» Hutovo, odgovorni urednik lista «Vrutak», arheolog i etnolog amater sa značajnim arheološkim otkrićem (Gradina Prisjeka). Već punih 20 godina se bavi proučavanjem podrijetla hrvatskog pučanstva na hercegovačkim prostorima i prikuplja vrijednu građu o njegovoj opstojnosti. Objavio je više studija u seriji Humski zbornik od 1 do 5 i monografiji Hutovo. Trenutno zaposlen u Zavodu za zaštitu spomenika HZ HB, na mjestu voditelja etnološke zbirke u Zavičajnoj-spomen kući u Hutovu.
|
|
|
|
|
|
Danas smo uredili i na IS-u postavili čuveni ponor Doljašnica (kliknuti na kvadrant B3, marker postavljen blizu istoimenog toponima). Ponor je proširivan za potrebe prirodne odvodnje polja zimi. Ponor kandidiramo za speleološki park prirode.
|
|
|
|
|
|
10. do 12. rujna ove godine održati će se 4. Dani filma - Široki brijeg. Dani filma će se održati u kino dvorani Borak, u terminima: 10. rujan (srijeda) 21:00; 11. rujan (četvrtak) 18:00; i 12. rujan (petak) 19:00. Riječ je o važnom kulturnom događaju i daljnjoj afirmaciji Hercegovine u oblasti kinematografije.
|
|
|
|
|
|
Počela je s radom rubrika "Knjige, časopisi, radovi". Predstavljena je knjiga "Srednjovjekovne Humske župe" grupe autora, te tekst Deklaracije o zaštiti hrvatskog jezika i školstva u BiH.
|
|
|
|
|
|
Koordinacija političkih i kulturnih ustanova općina
Neum, Ravno, Čapljina i Stolac
Polazeći od međunarodnih konvencija o pravima djece i pravima roditelja te činjenice da je Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih Naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) usvojila 1962. godine Konvenciju o borbi protiv diskriminacije u oblasti prosvjete, koja je postavila za cilj razvijanje suradnje između naroda, osiguravanje općeg poštivanja prava čovjeka i jednake mogućnosti za školovanje, smatramo svojom dužnošću zauzeti se za neotuđiva prava djece i roditelja te ukidanje svake diskriminacije u obrazovanju kod nas, od osnovnoga do sveučilišnoga.
Radi otklanjanja i sprječavanja svake diskriminacije u smislu članka 3. navedene Konvencije, sve države koje su joj pristupile obvezuju se da će "ukinuti sve zakonske i administrativne odredbe i zaustaviti svaku upravnu praksu koja sadrži diskriminaciju u području obrazovanja".
Pozivamo se na članak 2. iste Konvencije, u kome se kaže: "Sljedeći se slučajevi ne smatraju kao diskriminacija, u smislu članka 1. ove Konvencije, ako ih država dozvoli: (...) Uvođenje ili održavanje iz vjerskih ili jezičnih razloga posebnih školskih sustava ili škola s nastavom koja odgovara izboru roditelja ili zakonskih skrbnika učenika, ako je uključenje u te sustave ili pohađanje tih škola dobrovoljno i ako je nastava koja se u njima provodi usklađena s donesenim ili odobrenim propisima od mjerodavnih organa, osobito u odnosu na nastavu istog stupnja."
Potaknuti neravnopravnim ustavnopravnim i stvarnim položajem hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, čiji su politički predstavnici izloženi nehumanom i nedemokratskom iznuđivanju potpisa od predstavnika međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini radi provođenja njihova programa "administrativnog ujedinjenja dvije škole pod jednim krovom" u Federaciji Bosne i Hercegovine, mi legalni i legitimni predstavnici hrvatskog naroda u općinama Neum, Ravno, Čapljina i Stolac donosimo ovu Deklaraciju u Neumu 4. rujna 2003.
D E K L A R A C I J A
1. U cilju ostvarenja svojih suverenih prava hrvatski narod mora imati svoje obrazovne, znanstvene, kulturne, informativne i političke ustanove na hrvatskom jeziku u cijeloj Bosni i Hercegovini.
2. Svjesni i opredijeljeni kako obrazovanjem, od osnovnoga do visokoškolskoga, treba razvijati i promicati ljudsku osobu u njezinoj cjelovitosti, jačati i usavršavati poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te doprinositi očuvanju mira u svijetu, želimo ostvarivati pravo na vlastito obrazovanje u hrvatskom školstvu u Bosni i Hercegovini u skladu s obrazovnim standardima drugih demokratskih višenacionalnih država u Europi.
3. U hrvatskim školama u Bosni i Hercegovini želimo odgoj i obrazovanje svoje djece prema hrvatskom nastavnom planu i programu koji će se učiti na hrvatskom jeziku. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ima pravo svoj jezik nazivati hrvatskim imenom, sustavno ga učiti i proučavati u svojim obrazovnim ustanovama i njime se službeno služiti u svakoj prigodi: obrazovnoj, znanstvenoj, političkoj, upravnoj, sudskoj, medijskoj... Ničim ne osporavamo da imaju vlastite škole i ista prava i ostali narodi i nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini.
4. Iznuđeno načelno pristajanje na administrativno ujedinjenje "dvije škole pod jednim krovom" u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i najavljeni zajednički nastavni plan i program, smatramo nasiljem nad pravom hrvatskog naroda i kršenjem njemu ustavom zajamčenih prava u Bosni i Hercegovini. Zato, poštujući slovo i duh Konvencije UNESCO-a, ne možemo prihvatiti navedene postupke međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
5. Pozivamo sve hrvatske političke stranke, sve hrvatske ustanove i udruge, predstavnike u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti, Katoličku Crkvu, roditelje i sve Hrvate da još jednom iskažu više puta očitovani plebiscit o ostvarenju i poštivanju prirodnih i ustavnih prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na svoj hrvatski jezik, obrazovne, kulturne, znanstvene i druge ustanove koje im jamče opstojnost, ljudska, građanska i nacionalna prava.
6. Hrvatski će narod svim demokratskim sredstvima, ako je potrebno i referendumom, braniti svoje neotuđivo povijesno i ustavno pravo na ostvarenje, čuvanje i promicanje svoga nacionalnoga, kulturnoga, vjerskoga i svakoga drugog identiteta, sve do političke odluke o načinu svoga opstanka u Bosni i Hercegovini.
|
|
|
|
|
|
Koordinacija političkih i kulturnih ustanova općina Neum, Ravno, Čapljina i Stolac donijela je deklaraciju o pravu Hrvatskoga naroda na svoj jezik i školstvo, potaknuta smišljenim akcijama koje se provode u cilju provedbe projekta "školstvo po mjeri bratstva i jedinstva", čiji bi konačni cilj bio brisanje hrvatskog jezika s prostora BiH. Kako se Zaklada bori za očuvanje kulturnih, prirodnih i duhovnih vrednota, priključuje se akciji potpisivanja Deklaracije! (viditi teks Deklaracije u rubrici "Knjige, časopisi, radovi").
|
|
|
|
|
Na našem IS-u (kvadrant B3) pod nazivom "selo Brštanica" prikazali smo obiteljsko domaćinstvo Blaške Jurkovića. Stojaću kuću je uredio kao muzej, namještajem koji je nekada bio u oporabi. Istu misli otvoriti seoskom turizmu; u vrtovima oko kuće proizvoditi zdravu hranu a u kući sušiti vrlo kvalitetne hercegovačke pršute. Riječ je dakle o ekološki zdravoj tradicionalnoj hrani.
Muzej je opremljen eksponatima iznimne vrijednosti.
|
|
|
|
|
U organizaciji Zaklade danas su istraživani i fotodokumentirani lokaliteti sela Brštanica te ponori Crnulja i Doljašnica u Popovu Polju. Za ponor Crnulja vezana je legenda o svetom Petru kako ubija đavla. Legenda kaže kako su na mjestu ubojstva ostale crvene mrlje od krvi (sigaste tvorevine bojene limonitom)!
5. 9. 2003.
Od danas ponor Crnulja na IS-u! Kvadrant B3.
|
|
|
|
|
Čuvena AustroUgarska vodosprema danas je postavljena na naš IS: kvadrant B3, selo Brštanica. Na početku 20 stoljeća bila je najveća armiranobetonska građevina na Balkanu. Volumen vodospreme je iznosio oko 7000 m3! Služila je opskrbi uskotračne pruge preko Popova Polja. Vodosprema je minirana od njemačkih trupa u povlačenju. Apeliramo na obnovi ovog vrijednog objekta graditeljskog nasljeđa koji i danas može služiti u gospodarske svrhe.
|
|
|
|
|
U organizaciji Zaklade danas je upriličen studijski dan na Vranici. Istraživan je prirodni lokalitet "kameni svatovi" Gračanica, nekropola "kameni svatovi" selo Rostovo, Prokoško jezero i fenomen crvene zemlje na Vranici. Voditelji su bili: Anto Jurleta, nastavnik kemije i fizike, poznati planinar i Miroslav Vilić, profesor. Zahvaljujemo im.
|
|
|
|
|
26. 8. 2003
Srednjovjekovne Humske župe
|
|
|
"Srednjovjekovne Humske župe" grupe autora Pave Anđelića, Marijana Sivrića i Tomislava Anđelića pionirski je rad u oblasti povijesnog istraživanja Hercegovine, odnosno Srednjovjekovnih župa Humske zemlje. Ne samo da to povijesno vrijeme nije bilo primjereno istraženo već vrlo često namjerno i manje namjerno iskrivljavano, a sve suglasno željama i nakanama drugih prema tom geopolitički važnom prostoru.
Kao da je ta sudbina slijedila i ovu knjigu te je ostala slabo zapažena. Međutim, nema razloga sumnjati kako je njeno vrijeme zapravo pred njom, i kako će pokrenuti lavinu novih znanstveno utemeljenih povijesnih istraživanja na tu temu.
|
|
|
|
|
|
U pripremi je vrlo zanimljiv istraživački projekt: "snimanje govora zemlje". Naime, raspoloživom opremom u nekoliko navrata će se snimati zvukovi podzemlja koji na površinu dopiru kroz ponorne jame. Prvo snimanje se planira na jami Crnulja u Popovom polju. Možda bi bilo moguće vrlo rano detektirati pokrete urušavanja stropova podzemnih prostorija u kršu. Molimo da nam se jave svi zainteresirani ili oni koji eventualno raspolažu opremom.
|
|
|
|
|
19. 8. 2003. umro je poznati sveučilišni profesor, znanstvenik, pedagog i ekolog Vinko Rogić. Sahranjen je na groblju Kosovo Gorica-Humac Ljubuški. Autor je velikog broja znanstvenih radova i projekata. Bio je redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu i Mostaru.
|
|
|
|
|
18. 8. 2003
Program Zaklade za ostatak 2003.
|
|
|
|
Program rada zaklade za ostatak 2003. priložen je u rubrici Pravna akta Zaklade (opcija glavnog izbornika). Molimo primjedbe i sugestije preko našeg foruma.
|
|
|
|
|
|
Program rada Zaklade za 2003 godinu
1. Predstavljanje Zaklade Hrasno, Dubrovnik, Mostar, Srednja Bosna, kolovoz – studeni;
2. Opremanje ureda u Neumu kolovoz – rujan;
3. Promotivno istraživanje ponora Popovo polje kolovoz;
4. Promotivno istraživanje pećine Neumski Gradac rujan;
5. Izrada letka zaklade;
6. WEB stranica www.rb-donjahercegovina kolovoz – prosinac;
7. Promotivni i istraživački posjet uskotračnoj pruzi Čapljina-Zavala na dionici Dračevo-Brštanica i Ravno-Zavala u cilju prikupljanja materijala za web stranicu;
8. Preuzimanje lista «Vrutak» i promacija u glasilo Zaklade;
9. Promocija knjige «Humske župe» grupe autora studeni-prosinac.
|
|
|
|
|
14. 8. 2003
ISTRAŽIVANJE ŠPILJE SPREMINA PEĆ, GRADAC OPĆINA NEUM
|
|
|
|
Djelatnici Zaklade su istraživali pećinu Spremina Peć, kota Glimač, Gradac, općina Neum. Prema programu Zaklade podaci će se naći na našem IS-u. Istražen je i lokalitet na kome su isjecani stećci iz monolita. Jedan stećak je isklesan ali je zbog poprečne pukotine ostavljen na mjestu.
|
|
|
|
|
12. 8. 2003
Rogonjića obodina na našem IS-u
|
|
|
|
Danas je na našem IS-u prezentirana Rogonjića obodina (kvadrant B3, između toponima G. Hrasno i Glumina). Riječ je o vrlo dobro razvijenoj obodini unutar speleološkog sustava Popovo polje, G. Hrasno i Hrasno). Takve morfološke elemente narod još zove oduhe, provalije a tom sustavu pripadaju i čuvena jezera Imotskog i jedna od najvećih obodina Vrbina između Gruda i Drinovaca. Pokazana je i jedna kamenica ispunjena vodom. Zahvaljujemo Ivanu Kuzmanu iz Rabrana na trudu da nas do obodine dovede.
|
|
|
|
|
10. 8. 2003
SIMPOZIJ "VODA U KRŠU SLIVOVA NERETVE CETINE I TREBIŠNJICE"
|
|
|
|
Simpozij organizira Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, 25-27. 9. 2003. u Neumu (predsjednik simpozija je ravnatelj Zaklade). Raspravljati će se iznimno važna pitanja: vode s visokih horizonata i utjecaj prevođenja na slivove Neretve i Trebišnjice, iskoristivost vode, obrana od vode, zaštita vode, prodor soli u deltu Neretve i sl. Prispjelo je više od 70 radova. Molimo da o svemu obavjestite zainteresirane kolege.
|
|
|
|
|
10. 8. 2003
NA IS-u ZNAMENITOSTI SELA HOTANJ HUTOVSKI
|
|
|
|
IS je obogaćen dijelom znamenitosti sela Hotanj Hutovski (kvadrant B3). Slijede novi detalji.
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|