|
 |
| |
STOJAN
VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE
METKOVIĆ |
 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
I ove godine na blagdan Svih svetih u Aladinićima, deveti po redu Dubravski susreti. Taj dan Dubrave dobivaju novo kulturno i umjetničko svijetlo koje traje do kasno u noć. Susreti su počeli svetom misom koju je predvodio pater Ivo Plenković iz Dubrovnika. Mimohod je pratila ljuta kiša , no to nije omelo velike prijatelje kulturnih zbivanja, a nije omelo ni goste iz svih krajeva Bosne i Hercegovine te Hrvatske, koji su taj dan ukrašavali svojim zavičajnim nošnjama, pjesmom i plesovima svojega kraja. Bog nas je počastio suncem u poslijepodnevnim satima, te su se pjesma i veselje nastavili do kasnih večernjih sati. Domaćini iduće godine najavljuju još veći kulturno umjetnički program a ujedno slave i jubilarne desete Dubravske susrete.
|
|
|
|
|
Ovaj zapaženi tekst preuzeli smo iz Dnevnog lista uz suglasnost autora na čemu mu se najiskrenije zahvaljujemo. Čini se kako su slijedeći neredi međusobno povezani a red u državi i narodu zavlada tek kada se oni riješe: nered u duši pojedinca, nered u okolišu, nered u narodu i nered u društvu uopće. Jednostavno morate ukidati onaj ne redom kako smo ih upisali ako želite stvoriti sretnu zajednicu. Ne može zavladati red i sreća u jednoj regionalnoj zajednici ako je kaos u njegovu okolišu. Jednostavno rečeno, to je prirodno stanje stvari protiv koga čovjek ne može ništa. A ne bi ni trebao! Pokrenite opciju više.
|
|
|
|
|
I na kraju posjete cvijeće, svijeća i molitva. Zajednica živih s dvije obale modre rijeke. I zahvala Bogu za sve što smo primili i za sve učinjeno. Majka predvodi molitvu, obitelj je prati.
|
|
|
|
|
U mjesnom groblju Velje Međe, gdje smo prispjeli u prijepodnevnim satima vedrog jesenjeg dana, sve je nalikovalo posjeti prijatelja, živih živima. Nekako spontano svjedočila se vjerska istina kako smrt nije prekinula život već ga samo promijenila. Život se mijenja a ne oduzima! K tomu, pjesnikinja je mogla biti i posebno sretna jer je opet pomogla tolikim potrebnima prodajom svoje zbirke pjesama.
|
|
|
|
|
Promocija knjige HVALA ŠTO ŽELITE DA ŽIVIM u Hrvatskom kulturnom središtu u Čapljini veličanstven je događaj. Sakupio je i zbližio cijelu Čapljinu i okolna naselja. Prema procijeni, događaju je nazočilo između 500 i 600 ljubitelja poezije i rano umrle pjesnikinje. Cijeli dan kiša je plakala. Ozračje na promociji bilo je svečano, cijelo vrijeme gotovo se nitko u sali nije ni pomjerio. Knjiga je razgrabljena. Ujutro, roditelji pokojne Jelene, njeni prijatelji i predstavnici zaklade Ruđer Bošković pošli su na njen grob počastiti ga cvijećem i molitvom. Na slici filijala crkva u Veljoj Međi.
|
|
|
|
|
16. 11. 2008
Najava programa za naredni tjedan
|
|
|
|
Prema našoj programskoj shemi za 2008. godinu, u narednom tjednu će se realizirati jedan blok vijesti i zapaženijih radova od naših suradnika. Uključeno i pjesništvo. Ovaj blok vijesti ćemo započeti promocijom knjige pjesama naše rano preminule pjesnikinje Jelene Bender "HVALA ŠTO ŽELITE DA ŽIVIM".
|
|
|
|
|
Na njivi Gospodinovoj!
|
|
|
|
|
Pristiglo nam je pismo iz naše budućnosti. Ovoga puta šef Unije nas izravno poziva slušati njegov govor. "Važno mi je da to čujete!" napisao nam je. Svi mi koji smo žurno prispjeli iz njihove prošlosti u našu budućnost izuzetno smo toplo primljeni te odmah smješteni u takozvani Salon svjetla. Željeli smo prije toga pozdraviti Premilosnog, šefa njihove Unije, ali su nam se ljubazno ispričali. "Premilosni je žalostan danas te vas ne može primiti" rekli su nam. Mi smo svaku njegovu riječ zabilježili te vam je prenosimo uz samo najnužnije komentare. Pokrenite opciju više! (Na našoj slici: kršćani okupljeni na molitvu)
|
|
|
|
|
Izvor: zbirka pjesama HVALA ŠTO ŽELITE DA ŽIVIM Jelene Bender, Naklada Fondacije Ruđer Bošković - Donja Herecgovina, Neum 2008. godina, stranica 160.
|
|
|
|
|
Vidjeti ćete i zamirisati će vam uživo cvijet s kamena ako pokrenete opciju više. Izvor: zbirka pjesama Cvita Cvit, autorice Ive Nuić, Naklada Društva hrvatskih književnika HB, Mostar, Knjižnica Dječja književnost, Mostar 2008. godine.
|
|
|
|
|
Knjiga GEOSTATISTIKA KRŠA DINARIDA autora Prof. dr. sc. Pere Marijanovića predstavlja, prema njegovu mišljenju, numeričku poeziju o kamenu i vodi na prostorima krša Dinarida. Neskrivena i skrivena ljepota djela vode u kamenu trebala bi biti dovoljan razlog da suvremeni čovjek prestane u njemu tražiti deponije za svoj agresivni otpad. To djelo bi trebalo izazvati divljenje kod ljudi a ne požudu da na jeftin način skloni svoj vlastiti otpad što dalje od vlastite kuće. Autor je istražio i obradio tisuće vrijednih informacija nastalih različitim ali ispravnim mjerenjima unutar morfoloških fenomena u kamenu nastalih radom tekuće vode. Takva istraživanja autora uvode u osebujan svijet uradaka vode u kamenu kroz geološku povijest. Kada se taj svijet opiše brojevima, tim znanstvenim fluidom sposobnim ući i u najsitniju poru objekta, eto numeričke poezije posvećene prirodnom umjetniku u kamenu - vodi. Pokrenite opciju više i pročitajte prvi, uvodni dio knjige GEOSTATISTIKA KRŠA DINARIDA.
|
|
|
|
|
Organizacijski odbor za obilježavanje četiristote obljetnice postanka Raguža za područje Zagreba i Zagrebačke županije, organizirao je za 7. studenog 2008. godine održavanje „Večeri Raguža“. Cilj „Večeri“ je okupiti što više Raguža i Ragužuša kako bi se kroz druženje i zabavu međusobno bolje upoznali, te ih animirati za sudjelovanje na velikoj proslavi – jubileju 2010. godine u Stocu. Stoga je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini odaslano 659 poziva, na sve dostupne i poznate adrese Raguža u ove dvije države.
Cjelokupna „Večer Raguža“ odista će biti u znaku Raguža, počev od Sv. mise koju će služiti don Ivica Raguž iz Đakova, preko glazbenog sastava „Raguži“ iz Slavonije (uglavnom iz Velike), koji čime glazbenim talentom obdareni Raguži, a koji će svirati tijekom večere, pa do prigodnog dara za sve one koji se odluče na donaciju za proslavu jubileja – zbirke pjesama autora Raguža. Želja organizatora bi bila da „Večer Raguža“ postane tradicionalo okupljanje.
Pokrenite opciju više za pročitati tekst poziva na „Večer Raguža“ i primitak pozivnice!
|
|
|
|
|
Promocija zbirke pjesama "Hvala što želite da živim" rano umrle autorice Jelene Bender, u organizaciji studentskog zbora Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, održana je 22. 10. 2008. godine u prostorijama fakulteta na kome je i autorica studirala. Organizaciju promocije je preuzeo predsjednik studentskog zbora ovoga fakulteta, sada već mladi diplomirani ekonomist Mate Hrkać te je proveo znalački na čemu bi mu mogli zavidjeti mnoge starije kolege. Na promociji su uzeli učešća: roditelji autorice, studentski zbor fakulteta, zaklada "Ruđer Bošković", dekan fakulteta Prof. dr. sc. Ivan Pavlović te prorektorica sveučilišta Prof. dr. sc. Dražena Tomić. Najavljena je i promocija zbirke pjesama u Čapljini za 07. 11. 2008. godine s početkom u 19 sati. Promocija će se održati u prostorijama Hrvatskog kulturnog središta u Čapljini. Za tu prigodu naša zaklada je osigurala tiskanje 200 pozivnica a događaj će se najaviti na svim lokalnim medijima. Prema želji roditelja naše Jelene, prilog od prodaje knjiga se uplaćuje za hendikepiranu djecu na račun Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinjsko-Mrkanjske. Broj računa je: UniCredit Bank d.d. Mostar, Kardinala Stepinca bb, 88000 Mostar, 338 100 22 00 597 215 (naznaka: za hendikepiranu djecu). Dakle kupite knjigu i pomozite našoj nebeskoj pjesnikinji da pomogne djeci, to što je za života najviše željela. I dođite nam u miru na promociju knjige! Na kraju želimo još jedanput spomenuti one koji su novčano pomogli izlaženje zbirke pjesama: Općina Čapljina, Općina Stolac, Općina Neum te Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Velika im hvala.
|
|
|
|
|
Mjesni župnik don Gordan Božić te don Ivan Perić, svećenik iz loze Bijekle Kudrića, blagoslovili su njegov obnovljeni spomen dom na Donjem Brštaniku. Čin blagoslova je započeo svetom misom na grobu Bijelke i Grane u mjesnom groblju. Misa je prikazana i za sve one koji počivaju na tom groblju te za sve one za čije se grobove još ne zna a koji su mučeničkom smrti završili svoj život na visoravni Brštanika i Dabrice u Domovinskom ratu. Misi je nazočila manja skupina prognanika iz ovoga sela te dužnosnici općine Stolac, Matice hrvatske ogranak Stolac te zaklade Ruđer Bošković. Misi su nazočili i majstori koji su kuću obnovili. Zatim se pošlo obnovljenom domu te izvršio čin blagoslova. Na kraju su Vijeko Proleta, čovjek najzaslužniji da je do obnove uopće došlo, te obitelj Fabijana Perića priredili zakusku u stilu "ručak na travi" za sve koji su nazočili ovom činu.
|
|
|
|
|
Prema našoj programskoj shemi slijedi blok informacija koga ćemo dovršiti za oko desetak dana. No želimo ga započeti kršćanskim oduševljenjem za dolazeće blagdane: Svi Sveti i Dan Mrtvih. Polazeći od činjenice kako oni koji danas nisu među nama žive u Gospodinu, te kako je Dan mrtvih posvećen sjećanju na one koji su preko smrti prešli u istinski život, mi ćemo zaviriti u Knjigu Mudrosti, onu najčitaniju na svijetu, onu koja odiše mudrošću Stvoritelja, te se osladiti istinskim riječima, mislima i djelima u njoj zapisanim!
"1 Zapjevat ću svojemu dragome, pjesmu svog ljubljenog njegovu vinogradu. Moj
je dragi imao vinograd na brežuljku rodnome. 2 Okopa ga, iskrči kamenje,
posadi ga lozom plemenitom. Posred njega kulu on podiže i u nj tijesak
metnu. Nadaše se da će uroditi grožđem, a on izrodi vinjagu. 4 Što još mogoh
učiniti za svoj vinograd a da nisam učinio? Nadah se da će uroditi grožđem,
zašto vinjagu izrodi? 5 No sad ću vam reći što ću učiniti od svog vinograda:
plot ću mu soriti da ga opustoše, zidinu razvaliti da ga izgaze. 7 Vinograd
Jahve nad Vojskama dom je Izraelov; izabrani nasad njegov ljudi Judejci.
Nadao se pravdi, a eto nepravde, nadao se pravičnosti, a eto vapaja."
Izaija 5,1-7
|
|
|
|
|
Ovo je i posljednja priča o paši koji je ostao u vrlo lijepom sjećanju naroda. Iznoseći ove priče mi ne ulazimo u povijesno dokazane činjenice o nekoj osobi, već samo spašavamo od zaborava narodno sjećanje. Izvor ovoj priči je: časopis "DUMO I NJEGOV NAROD", broj 4, za Uskrs 1967. godine, stranica 28. Priču smo morali malo promijeniti jer je zabuna u godinama očita. Tako pokojna Jela nije mogla ispričati priču koja se dogodila njoj već koju je čula iz prve ruke.
|
|
|
|
|
Izlazak mjeseca iznad Veleži 14.10.08. u 18:45 sati. I pozdrav svim ljudima dobre volje od Anda do Urala!
|
|
|
|
|
Pričaše ljudi kako su begovi i age bili u to vrijeme veliki silnici. Do običnoga čovjeka nisu puno držali jedino ako su ga mogli izkoristiti tek tada je obični čovjek mogao doći u obzir. Ponizno su većinom dolazili kod bega, poklonili mu se uz riječi „klanjam ti se zlatni Beg“,a beg bi uzvratio „što si došo pasji sine“. Poslije toga razgovor bi se nastavio po tadašnjem običaju. Davno jedne prilike čuo sam priču o nekome agi kako je jašio na konju, obilazio njemu potčinjena sela po Hercegovini. Negdje bi se počastio kavom, negdje i čime drugim, ali bi se ponekada i vrtio oko tuđih žena. Tako ti je aga jedan put „zalutao“ negdje biti će iznad sela Grede, Trijebanj, Hodovo ili Rotimlja. Došao je predvečer u kuću gdje je zatekao samu ženu, vjerojatno je i znao da je ta žena tu večer sama u kući. Po tadašnjem običaju aga je zatražio kavu, žena je kavu pripremila i poslužila ga, ali je ipak posumljala da Paša nije došao tu samo radi kave. Uzela je sjekiru, udrila agu po glavi, poslije ga skresala, stavila u arar, uprtila i odnijela u Bregavu te ga tamo istresla. Sve je to obavila tu istu noć. Tako je jedan aga nestao u Hercegovini i nije se saznalo što se s nime dogodilo sve dok nije Turska propala. Poslije, kada je već nastupila Austro-Ugarska, tada je starica ispričala što se dogodilo u njenom životu. Vjerujem da još netko znade nešto o toj priči. Luka Goluža Vancouver Canada.
|
|
|
|
|
Kako Velikog Pašu, domoljuba Hercegovine, vide oni koji su opsjednuti idejama Velike "Bosne", "države" jednoga izmišljenoga naroda i jedne vjere u srcu Europe, govori naredni prilog. Značajno je i to kako se za plasiranje takvih ideja, usmjerenih kopanju Hrvatskih korijena u srcu Dalmacije, koristi Zagreb i općenito Hrvatski medijski prostor, a kako on to srdačno i naivno prima. Onoga časa kada prestaje djelovati nutarnji narodni imunitet i narod sa njim počinje nestajati. Dobar primjer tomu je upravo Rusmir Mahmutćehajić, jedan od tvoraca protuhercegovačkih i protuhrvatskih ideja baš na tlu Hrvatske. Vizija Begovine koja razara Stolac u komparaciji s Hercegovinom koja razara "Bosnu" nije samo naivna, kako se na prvi pogled čini, već duboko maligna i civilizacijski krajnje opasna. Drugo je pitanje kako takvi "učenjaci" koriste žrtvu za kovanje još ljuće agresije na nju... Otvorite opciju više pa zatvorite!
|
|
|
|
|
I ovaj tekst istinite priče, tako su kazivali pripovjedači, zorno govori o vremenu koje je predmetom našega interesiranja. Opcija više.
|
|
|
|
|
|
|
Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)
|
|