Datum objave:  24. 10. 2008   

Kako Velikog Pašu, domoljuba Hercegovine, vide oni koji su opsjednuti idejama Velike "Bosne", "države" jednoga izmišljenoga naroda i jedne vjere u srcu Europe, govori naredni prilog. Značajno je i to kako se za plasiranje takvih ideja, usmjerenih kopanju Hrvatskih korijena u srcu Dalmacije, koristi Zagreb i općenito Hrvatski medijski prostor, a kako on to srdačno i naivno prima. Onoga časa kada prestaje djelovati nutarnji narodni imunitet i narod sa njim počinje nestajati. Dobar primjer tomu je upravo Rusmir Mahmutćehajić, jedan od tvoraca protuhercegovačkih i protuhrvatskih ideja baš na tlu Hrvatske. Vizija Begovine koja razara Stolac u komparaciji s Hercegovinom koja razara "Bosnu" nije samo naivna, kako se na prvi pogled čini, već duboko maligna i civilizacijski krajnje opasna. Drugo je pitanje kako takvi "učenjaci" koriste žrtvu za kovanje još ljuće agresije na nju... Otvorite opciju više pa zatvorite!

...Iako razaranje Stoca jeste postojano djelovanje od kraja devetnaestog stoljeća, njegov prapočetak moguće je prepoznati u gradnji cjeline kuća poznatih kao Begovina. Tom gradnjom sredinom devetnaestog stoljeća okrutno je porečena sakralna cjelina vale i njezinih graditeljskih sadržaja. Izdvajanjem skupine kuća izvan cjeline grada, upiranjem prstom na njih kao značajne, kroz vrijeme duže od jednog stoljeća, služi za odvraćanje pažnje od ukupnosti sakralnog nauka i sakralne umjetnosti koji obuhvataju cijelu stolačku valu. Za te nakinđurene i izdvojene kuće, izvan grada i nasuprot njima,  moguće je reći da su bile i ostale poluga za razaranje Stoca i djelovanje protiv njega na osnovi neznanja cjeline. Položaj Begovine u odnosu na cjeline stolačke čaršije odgovara pothvatu Ali-paše Rizvanbegovića koji se sastojao u onemogućavanju pokreta Husein-kapetana Gradaščevića, tj. uspostavljanju bosanske cjelovitosti. Onako kako je Begovina postavljena u odnosu na stolačku cjelinu, tako je Hercegovina postavljena nasuprot bosanske cjeline. Begovina je umetnuta u stolačku cjelinu tako da poriče njeno središte i rasporede u odnosu na njeg. Ona tako zamračuje tu cjelinu i njene djelove koje čine jedinstveni sakralni grozd koji raste iz mihraba Čaršijske i koji prema njemu okreće sve sadržaje grada. I Hercegovina je nasilno izdvojena iz bosanske cjeline te postavljena naspram nje. Ona nije nikad bila zasebnost naspram cjeline do u spomenutom egomanijskom, pa posljedično i razornom, pothvatu Ali-paše Rizvanbegovića. Time je od početka devetnaestog stoljeća postavljen okvir za osporavanje i razaranje bosanske cjelovitosti...

Izvor: Rusmir Mahmutćehajić, Stolačka Čaršija (u vidiku perenijalne filozofije), Zagreb 2008., str. 192.