Datum objave:  22. 9. 2009   

Autorica: Marinka Šimić, Staroslavenski institut, Zagreb. Izvor: Godišnjak "STOLAČKO KULTURNO PROLJEĆE", godišnjak za povijest i kulturu, godište VII, godina 2009., Matica hrvatska ogranak Stolac, stranica 119 - 145. Molimo, učinite da i vaši prijatelji saznaju za ovaj tekst!

SREDNJOVJEKOVNI NATPISI STOLAČKOGA KRAJA

1. Stećci

            Na području Donje Hercegovine (općina Stolac, Čapljina, Neum i Ravno) očuvan je velik broj nekropola stećaka, među kojima su Radimlja i Boljuni najbogatiji i najpoznatiji. Na području općine Stolac nalaze se 52 lokaliteta s 1954 stećka raznih oblika, i to u sljedećim mjestima: Rotimlja, Trijebanj, Dabrica, Hodovo, Ljubljenica, Crnići, Aladinići, Prenj, Poprati, Gorica, Ošanići, Pješivac, Stjepan Krst, Masline, Radimlja, Kruševo, Poplat, Bitunja, Udora, Kučinari, Grdijevići, Gornja Duboka, Barane, Bjelojevići, Zaušje, Boljuni.[1] Velik broj nekropola i stećaka potvrđuje da je to područje u srednjem vijeku bilo gusto naseljeno. Među stolačkim nekropolama Radimlja je jedna od najljepših, ako ne i najljepša na kojoj su očuvana 133 stećka, a pretpostavlja se da je dvadesetak stećaka uništeno pri gradnji ceste koja presjeca tu nekropolu.[2] Prva jezgra nekropole nastala je koncem 14. stoljeća, a drugi dio je podignut na početku turske uprave, odnosno ovdje se pokapalo još početkom 16. stoljeća.[3] Na Radimlji je očuvano 5 natpisa, što je 3,7%. Odmah iza Radimlje, po važnosti lokaliteta na ovom području nalaze se Boljuni naime, u tom selu udaljenom od Stoca 15 kilometara, očuvano je 269 stećaka, među kojima je čak 19 natpisa što je najveći broj među svim bosanskohercegovačkim nekropolama.[4]

            Prema istraživanjima Zdenka Žeravice, stećci su još jedan u nizu svjedočanstava o jedinstvenosti stolačkoga prostora "...kojeg smo definirali kao jadransko-zapadnobalkansku regiju u prapovijesti, kao provinciju Dalmaciju za vrijeme antike i kasne antike, potom kao prostor na koji su se doselili Crveni Hrvati, te kao prostor djelovanja Katoličke Crkve."[5] Da su stećci kršćanski grobovi najbolje potvrđuje činjenica da je najčešći ukras na svim stećcima križ, a gotovo svi natpisi počinju znakom križa. To vrijedi i za natpise stolačkoga kraja: "Zanimljiva je činjenica da gotovo svi natpisi (stolačkoga područja M. Š.) imaju na početku ucrtan križ. Veliki broj stećaka napravljen je u obliku križa. Sami križevi pronađeni na stećcima imaju različite oblike. Međutim, postoji veliki broj motiva na kojima je križ skriven u neku likovnu predstavu."[6]