prognanih iz Boričevca.
Hitrec je rekao kako je četništvo nakon stvaranja Kraljevine SHS utemeljeno kao pričuvakoja se aktivira po potrebi, te kako je već nakon formiranja Banovine Hrvatske počelo izazivati nerede kako bi iz njezina sastava izdvojilo dijelove teritorija. "Kasnije u NDH genocidom nad Muslimanima i Hrvatima pokušali su zaokružiti teritorij," rekao je.
Podsjetio je kako se u vrijeme bivše Jugoslavije, 27. srpnja slavio Dan ustanka u Hrvatskoj (istoga dana i u BiH) te ocijenio kako su povijesni dokazi o događajima iz 1941. nedvojbeno pokazali da se "nije radio ni o kakvom antifašističkom ustanku, pa je u suvremenoj hrvatskoj državi Dan antifašističke borbe premješten na 22. lipnja". Hitrec je ocijenio kako je "teška i sramna blasfemija novcima državnoga proračuna obnavljati u Srbu spomenik četničkim zločinima". Napomenuo je da je odluka o podizanju spomenika donesena 2009. a financirat će ga Ministarstvo kulture.
Dizdar je, govoreći o povijesnom razvoju četništva, rekao kako su u organizaciji tog pokreta uz jugoslavenska državna tijela sudjelovale gotovo sve srpske ustanove kao i Srpska pravoslavna crkva. Ocijenio je kako su metode, način i pobuna te mjesta te pobune gotovo bile istovjetne 1941. i 1991. godine. "Njihov cilj je bilo stvaranje velike Srbije," rekao je.
Po Beljinim riječima svrha četničke pobune bila je fizički očistiti prostor od Hrvata. "Zato i jesu uništeni Hrvati na području Lapca i Srba, a iz svojih sela protjerani su mještani Boričevca i Priboja," rekao je.
Ivašković smatra kako u današnjoj Hrvatskoj ne postoji politička volja da se prognanim Pribojanima vrati njihova zemlja kako bi se a on mogli vratiti u svoje mjesto. Jadranka Matašin smatra da je obnova spomenika u Srbu novi zločin te ocijenila kako se tako šalje poruka da je zločin dopušten.
Hina
Hrvatsko kulturno vijeće
Gundulićeva 23/III
10 000 Zagreb
Telefon: +385-1-4854-361
[email protected]
https://hakave.org/